Ženka – razlika između verzija

Jaja su definirana kao veći [[gamet]]i u heterogamnom sistemu [[reprodukcija|razmnožavanja]], dok su manje, obično pokretljive spolne ćelije, [[spermatozoid]]e, proizvode [[mužjak|mužjaci]]. Pojedinačno, ženske se ne mogu reproducirati putem [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]], bez pristupa polnih ćelija [[mužjak]]a (izuzetak je [[partenogeneza]]). Neki organizmi se mogu reproducirati i spolno i [[Bespolno razmnožavanje|bespolno]].<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-686-8}}.</ref><ref>Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-581-0}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref>

Ne postoji niti jedan jednostavan zajednički [[Genetika| genetički]] mehanizam u osnovi spola različitih vrsta. Izgleda da je spolnost [[evolucija|razvijala]] putem više [[evolucija|evolucijskih]] linija]] u procesima [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]].

*[[Oogamija|Oogamne]] vrste, uključujuči i [[čovjek]]a koje imaju mnogo veće ženske gamete od muških, sa više vitelusa, a koji su nepokretni. Oogamija je ustvari oblik [[anizogamija|anizogamije]]. Postoje argumenti da su fizički mehanizmi usmjeravali dvogametnost u spolnom razmnožavanju.<ref>Dusenbery D. B. (2009): 'Living at micro scale. Harvard University Press, Cambridge, Mass., {{ISBN |978-0-674-03116-6}}.</ref>

Osim definiranja razlika u vrsti gameta koje proizvode, razlike između mužjakai ženke u jednoj [[evolucija|evolucijskoj]] lozi ne može uvijek predviđati razlike u drugoj. Koncept se ne ograničava samo na [[životinja|životinje]]. Jajne ćelije se proizvode i jednoćelijski [[hitrid]] i i alge kremenjašice [[diatomea|diatomeje]], vodene plijesni i [[biljka | kopnene biljke]], između ostalih. U kopnenih biljaka, ''žensksrt'' i ''muškiost'' se ne ispoljava u jajima i spermikoje proizvode takvi organizmi, nego i u dtrukturama [[saprofit]]a, iz kojeg se razvijaju muške i ženske biljke.

Riječ '''ženka''' dolazi od latinskog ''femela'', što je deminutivni oblik za ''femina'', a znači ''[[žena]]''. To se etimološki ne odnosi na riječ ''muški'', ali je krajem 14. stoljeća sročena kao paralelna za englesku riječ ''male'' (= [[mužjak]])<ref>http://www.etymonline.com/index.php?term=female Online Etymology Dictionary – Female.</ref> Za oznaku spola, po prvi puta ga je upotrebio [[Carolus Linnaeus]], [[1751]].

Za grafički prikaz ženskog spola uzima se simbol [[Rim]]ske božice [[Venera (mitologija) | Venere]], a to je i [[alhemija|alhemijski]] simbol za [[bakar]]. Istu oznaku ima i zvijezda [[Venera]].

U nekim [[zglavkar]]ima, spol određuju infekcije. [[Bakterija | Bakterije]] roda ''Wolbachia'' mijenjajunjihovu seksualnosti; neke vrste se sastoje isključivo od ZZ jedinki.