Samo – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
m →top: pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika |
||
Red 1:
'''Kralj Samo''' (? – [[658]]) bio je trgovac, porijeklom iz senonske zemlje (Senonago - vjerovatno današnji [[Sens]] u [[Francuska|Francuskoj]]).
Samo je prvi poznati vladar među [[Slaveni]]ma i osnivač tzv. '''Samova carstva''' ili '''Samova kraljevstva''' ([[623]] - [[658]].), prve poznate organizirane zajednice [[Slaveni|Slavena]].
Zapravo, bio je to sigurno nekakav savez plemena, a ne prava [[država]]. Što se tiče Samova porijekla, Fredegarova hronika - jedini zapis o Samu iz tog doba - izričito kaže: "Samo, Franak rođenjem [ili narodom], iz pokrajine Senon[ag]ije".
[[Panonski Avari|Avari]] su 560-ih godina stigli do [[Karpati|Karpata]] iz [[Azija|azijskih]] stepa, te su pokorili Slavene na tom području.
Avarska je granica išla otprilike duž granice [[Bizant]]a u današnjoj [[Srbija|Srbiji]], zatim uz [[Balaton]], istočno od [[Bratislava|Bratislave]], duž južne [[Slovačka|Slovačke]] i [[Rutenija|Rutenije]].
Nakon što su Avari poraženi pred [[Carigrad]]om početkom [[7. vijek]]a, Slaveni sjeverno od [[Dunav]]a podigli su ustanak. Jedan od trgovaca koji su Slavenima prodavali oružje bio je Samo.
Tokom ustanka protiv Avara ([[623]].), vjerovatno na današnjem području [[Bratislava]]-Devín, Samo se pridružio Slavenima, koji su pod njegovim vodstvom pobijedili Avare i proglasili ga svojim vladarom.
<div style="float: right; margin: 1em 1em 1em 1em; text-align: center;">[[Datoteka:Samovo_kraljevstvo.png|Samovo kraljevstvo]]<br />''Samovo kraljevstvo u doba najvećeg širenja''</div>
Prema arheološkim nalazima, Samovo je kraljevstvo pokrivalo današnju [[Moravska|Moravsku]], [[Slovačka|Slovačku]] i [[Donja Austrija|Donju Austriju]].
Naselja u kasnijim [[Moravska Kneževina|moravskim]] i [[Nitranska Kneževina|nitranskim kneževinama]] (vidi: [[Velikomoravska Kneževina|Velika Moravska]]) često su ista kao i ona iz vremena Samova kraljevstva. Današnja [[Češka]] vjerovatno, a [[Sorbija]] na [[Laba|Labi]] sigurno, te država [[Karantanija]] privremeno, postale su dijelovi kraljevstva oko 630-ih] godina. Slaveni pod vodstvom Sama uspjeli su
odbiti sve avarske napade, a nakon što su pobili neke franačke trgovce ili im oteli robu, morali su se boriti i protiv [[Franačka|Franaka]]. Godine [[631]]. franački kralj [[Dagobert I]] [[Merovinzi|merovinški]] ([[603]]-[[639]]., vladao [[629]]-[[639]].) poslao je tri vojske protiv kralja Sama.
Najveću među njima, koja je krenula iz [[Austrazija|Austrazije]], potukli su Slaveni i Samo kod (danas nepoznatog) dvorca Wogastisburga braneći središte Samova kraljevstva. Samo je potom izveo nekoliko protuudara sve do franačke [[Thuringia|Thuringije]] i opljačkao je.
Nakon tog uspjeha, Samu se pridružio [[Lužički Srbi|sorbijski]] knez [[Dervan]]. Ni danas nije sigurno gdje se nalazio Wogastisburg - neki kažu u [[Češka|Češkoj]], drugi negdje na [[Dunav]]u, treći da je to [[Forchheim]], [[Bratislava]], [[Carnuntum]] itd.
Nakon Samove smrti, 658. ili 659. godine, historija njegova kraljevstva je nepoznata. Pretpostavlja se da je kraljevstvo nestalo njegovom smrću.
Arheološki nalazi pokazuju da su se Avari vratili na stare posjede (barem na jug Slovačke) i pomiješali sa Slavenima, dok su područja sjeverno od avarskog carstva ostala posve slavenska. O Slavenima i Avarima opet se nešto čuje tek krajem [[8. vijek]]a, kada su moravske i nitranske kneževine napadale Avare, koje su konačno pobijedili Franci pod [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]] [[799]]. ili [[802]]/[[803]]. godine, nakon čega su [[Avari]] nestali sa svjetske pozornice.
Glavni izvor pisanih podataka o Samu i njegovu kraljevstvu je franački dokument ''[[Fredegarii Chronicon]]'' (''Fredegarov ljetopis'').
| |||