Plejotropija – razlika između verzija

'''Plejotropija''' (grč. πλείων - ''pleion'' = više, + τρόπος - ''tropos'' = red, zaokret) je termin za pojavu da jedan [[gen]], u manjoj ili bećoj mjeri, istovremeno utiče na formiranje više [[osobina]]. Ustvari , široko je prihvaćeno mišljenje da jedan gen ne kontrolira samo jedno svojstvo i da je još manje osobina koje su kontrolirane sa samo jednog [[gen]]skog lokusa.<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref>

Izraz "pleiotropie" skovan u [[1910]]., kada ga je pomenuo [[Njemačka|njemački ]] [[genetičar]] [[Ludwig Plate]], bivši učenik [[Ernst Haeckel]], u knjizi ''Festschrift''. Termin "polyphaeon" je također predložen [[1925]]. (Haeckel), ali nije potrajao.

Čak i prije nego što je predložen termin bilo primjera različitih [[osobina ]] za koje se činilo da se nasljeđuju zajedno. U svom klasičnom [[1866]]. radu, [[Gregor Mendel]] je na grašku povezao tri osobine, navedene pod istim brojem: smeđe semenjača, ljubičasti cvjetovi i aksijalne mrlje.