Obsko-ugarski jezici – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
AcaBot (razgovor | doprinos)
m →‎top: pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika
 
Red 1:
'''Obsko-ugarski jezici''' su dio porodice [[Ugro-finski jezici|ugro-finskih jezika]], pri čemu se naziv posebno koristi za [[Hantijski jezik|hantijski]] (Ostkak) i [[Mansijski jezik|mansijski]] (Vogul) jezik. Oni, zajedno s [[Mađarski jezik|mađarskim]], čine ugarsko granu ugro-finskih jezika. Ti se jezici govore u oblasti između [[Ural]]a i [[Ob]]a i [[Irtiš]]a u današnjem centralnom dijelu [[Rusija|Rusije]]. Šume i šumske stepe južnog Urala se smatraju originalnom pradomovinom ugarske grane. Prije nekih 500 godina dolazak Rusa je govornike tih jezika potisnuo na istok prema Obu i Irtišu. Neki govornici obsko-ugarskih jezika su preživjeli zapadno od Urala sve do ranog 20. vijeka. Mađarski se, pak, od tih jezika odvojio za vrijeme 11. vijeka pne. <ref>Hajdú, Péter. ''Az uráli nyelvészet alapkérdései.'' Tankönyvkiadó, Budapest, 1981. ('Primarna pitanja uralske lingvistike', mađarski) {{ISBN |963-17-4219-9}}</ref><ref>Jászó, Anna. ''A magyar nyelv könyve'', 2nd edition. Trezor Kiadó, Budapest, 1994. ('Knjiga o mađarskom jeziku.', mađarski) {{ISBN |963-7685-42-1}}</ref> Iako su jezici srodnim mađarskom, veza je labava te s radikalno razlikuju u foologiji, sintaksi i vokabularu. Hantijski i mansijski su, s druge strane, srodni ali se njihovi govornici ne mogu sporazumijevati. Na obsko-ugarske jezike su kasnije snažno utjecali [[Turkijski jezici|Turski jezici]], posebno [[Tatarski jezik|zatarski]].<ref>Greller, Wolfgang (1.4. 2000). ''Encyclopedia of the Languages of Europe''. Blackwell Publishing. {{ISBN |0-631-22039-9}}. Page 478.</ref> Sve do 1930. godine ti jezici nisu imali pismo ni književnost, ali se od 1937. koristi modificirana [[ćirilica]]. Međutim, još nje stvoreno neko značajnije pisano djelo na tom jeziku, a malo se koristi u službene svrhe.<ref>Encyclopædia Britannica. [http://www.britannica.com/eb/article-9056621 Ob-Ugric languages]. Pristup 22.6. 2006.</ref>
 
== Izvori ==