Mlijeko – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
AcaBot (razgovor | doprinos)
m pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika
 
Red 1:
'''Mlijeko''' ([[ijekavski izgovor|ijek.]]) ili '''mleko''' ([[ekavski izgovor|ek.]]), bijela ili žućkasta tekućina koju luče mliječne žlijezde ženki roda [[sisavac]]a. Mlijeko služi mladuncu, odnosno dojenčetu, kao jedina hrana u prvim danima života i potpuno osigurava normalan rast i razvoj mladog sisavca. Mlijeko sadržava sve potrebne prehrambene sastojke: mast, bjelančevine, ugljikohidrate, vitamine, mineralne tvari, [[enzim]]e i zaštitne tvari (antitijela).
 
Uz ženino mlijeko se za prehranu najčešće koristi kravlje, ovčije i kozje mlijeko koje se dobija mužnjom. Od te tri vrste mlijeka se proizvode različiti mliječni proizvodi, od kojih je najpoznatiji [[sir]].
Red 16:
* [[kiselo mlijeko]]
* [[laktoza]]
* [[mlijeko u prahu]]
 
Pored toga mlijeko se koristi kao dodatni sastojak za mnoge proizvode (na primjer za proizvodnju čokolade) ili se uz njega koriste i mnogi drugi [[aditivi]] i industrijski proizvodi.
Red 108:
Mlijeko se najčešće pasterizira kratkim zagrijavanjem i onda čuvanjem u hladnjaku (najbolje od 1 do 4 °C), da bi se omogućio transport od farmi do lokalnih tržišta. Kvarenje mlijeka može se usporiti korištenjem ultra-visoke temperature; tako postavljeno mlijeko ne mora se stavljati u hladnjak čak nekoliko mjeseci prije otvaranja. Sterilizirano mlijeko, koje se zagrije na mnogo duže vrijeme, traje još duže, ali zato gubi većinu hranljivih materija i prima drugačiji ukus. Kondenzirano mlijeko, koje se pravi uklanjanjem većeg dijela vode, može se odložiti na više mjeseci, a da nije u hladnjaku. Najtrajniji oblik mlijeka je [[mlijeko u prahu]], koje se pravi oduzimanjem skoro sve vode.
 
Neki nutricionisti, aktivisti za prava životinja i ostali kritiziraju široku ljudsku primjenu kravljeg mlijeka. Oni generalno izazivaju nutricirane koristi mlijeka i iznose etičke probleme povezane sa njegovim korištenjem, kao što, kod beba, postoji nepodnošenje kravljeg mlijeka<ref>Dr. Bernard Valman, ''Simptomi dječjih bolesti'', Britanska istraživanja dječjih bolesti iz 1998. godine, {{ISBN |953-195-038-5}}</ref>.
 
Kritičari mlijeka tvrde da ono može na zdravlje da ima neželjene posljedice koje nadjačavaju koristi. Oni ukazuju na znanstvene studije koje sugeriraju da postoje veze između mlijeka i nekih zdravstvenih problema: