Karbonil – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8
AcaBot (razgovor | doprinos)
m pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika
 
Red 1:
[[Datoteka:carbonyl-general.png|150px|thumb|right|Karbonilna grupa]]
U [[organska hemija|organskoj hemiji]], '''karbonilna grupa''' je familija [[funkcionalna grupa|funkcionalnih grupa]] koje se sastoje od [[ugljenik]]ovog [[atom]]a [[dvostruka veza|dvostruko-vezanog]] za [[kiseonik]]ov atom: C=O.<ref>{{Clayden1st}}</ref>
 
Termin karbonil se takođe može odnositi na [[ugljen-monoksid]] kao [[ligand]] u [[neorgansko jedinjenje|neorganskim]] ili [[organometalna hemija|organometalnim]] kompleksima ([[metalni karbonil]], npr. [[nikl-tetrakarbonil]]).
Red 26:
''Kiseonik'' je [[elektronegativnost|elektronegativniji]] od ''ugljenika'', tako da odvlači elektronsku gustinu sa ugljenika čime povećava [[Polarnost (fizika)|polarnost]] veze. Karbonilni ugljenik postaje [[elektrofil]]an, i stoga lakše reaguje sa [[nukleofil]]ima. Isto tako, elektronegativni kiseonik može da reaguje sa elektrofilima; na primer sa protonom iz kiselog rastvora ili drugim [[Luisove kiseline i baze|Luisovim kiselinama]].'''
 
[[Alfa i beta ugljenik|Alfa vodonici]] karbonilnog jedinjenja su znatno kiseliji (~10<sup>3</sup> puta kiseliji) nego u vodonici tipične C-H veze. Na primer, pK<sub>a</sub> vrednosti [[acetaldehid]]a i [[aceton]]a su 16.7 i 19, respektivno.<ref>Ouellette, R.J. and Rawn, J.D. “Organic Chemistry” 1st Ed. Prentice-Hall, Inc., 1996: New Jersey. {{ISBN |0-02-390171-3}}.</ref> Karbonil je u [[tautomernoj]] [[Rezonanca (hemija)|rezonanci]] sa [[enol]]om. Deprotonacija enola jakom bazom proizvodi [[enol]]at, koji je snažan nukleofil i može da alkiluje elektrofile kao što su drugi karbonili.
 
== Reference ==
Red 33:
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* L.G. Wade, Jr. ''Organic Chemistry, 5th ed.'' Prentice Hall, 2002. {{ISBN |0-13-033832-X}}
* The Frostburg State University Chemistry Department. [http://www.chemhelper.com/ Organic Chemistry Help] (2000).
* Advanced Chemistry Development, Inc. [http://www.acdlabs.com/iupac/nomenclature IUPAC Nomenclature of Organic Chemistry] (1997).