Informatičko doba – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.2
AcaBot (razgovor | doprinos)
m pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika
 
Red 1:
'''Informacijsko doba''' (poznato i kao '''digitalno doba''', '''doba novih medija''' i '''kompjutersko doba'''), razdoblje koje karakteriše mogućnost [[individua|pojedinaca]] da slobodno razmenjuju [[informacija|informacije]] i da imaju brz pristup [[znanje|znanju]], što je ranije bilo otežano ili čak nemoguće. Ova ideja je blisko povezana sa [[digitalno doba|digitalnim dobom]] i smatra se pretečom istog. Informatičkom dobu je prethodilo [[industrijska revolucija|industrijsko doba]]. [[Internet]] igra veliku ulogu u ovim promenama.
 
Informacijsko doba uslijedilo je nakon [[industrijsko doba|industrijskog doba]], a u svom užem značenju odnosi se na razdoblje nakon 1972. g. koje obilježava brzina kretanja [[informacija]] koja je veća od brzine fizičkog kretanja. Njegova glavna odrednica je raspostranjenost informacijske tehnologije koja povećava brzinu i učinkovitost prijenosa informacija.
 
U širem smislu, početak informacijskog doba podudara se s izumom [[telegraf]]a 1837., nakon čega je uslijedio razvoj čitavog niza uređaja čija je svrha bila obrada i prijenos informacija. Informacijsko doba svoj puni zamah doživljava pojavom [[Računalo|osobnih računala]] 80-ih godina prošlog stoljeća i uspostavom [[World Wide Web|globalne mreže]]. S ekonomskog stajališta možemo reći da nakon njega slijede razdoblja ekonomije znanja i tzv. neopipljive ekonomija koja iskorištava [[znanje]], kreativnost i nove mogućnosti suradnje.
Red 16:
== Digitalna i ICT revolucija ==
[[Datoteka:Computer lab showing desktop PCs warwick.jpg|mini|desno|250px|Računalni laboratorij]]
Digitalna revolucija odnosi se na posljedice pada cijena digitalnih komunikacijskih uređaja te obuhvaća promjene u tehnologiji i društvu. Nastupila je 70-ih g. 20. st. izumom [[Mikroprocesor|mikroprocesoramikroprocesor]]a, dok njen vrhunac započinje 90-ih smještanjem [[Internet]]a u privatnu sferu. Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) obuhvaća [[Računalo|računala]], komunikacijsku opremu i s njima povezane usluge te se bavi proučavanjm informacijskog doba. Digitalna i ICT revolucija odvijale su se usporedno. Drugim riječima, analogni uređaji koji služe komunikaciji i prijenosu informacija prolaze kroz proces digitalizacije. Takvo povezivanje različitih usluga (telefonija, televizija, Internet itd.) u jedinstvenu digitalnu mrežu naziva se konvergencija.
Osnovna pokretačka snaga informacijskog doba je Internet, koji omogućuje nove oblike komunikacije, poslovanja i učenja. [[Internet]] je plodno tlo za inovacije, a u svojim temeljima je demokratičan, jer svatko može biti autor sadržaja. Osobine digitalne tehnologije su integritet medija, integracija medija, fleksibilna interakcija, transakcije, mogućnost podešavanja alata, uređivanje tekstualnih, audio, vizualnih i video zapisa.
 
Tri pojma koriste se za objašnjavanje brzog razvoja ICT-a: Mooreov zakon koji kaže kako se snaga mikročipova udvostručuje svaka 24 mjeseca; Metcalfeov zakon tvrdi da vrijednost mreže raste proporcionalno s brojem njezinih korisnika; internetsko vrijeme se odnosi na činjenicu da Internet omogućuje intenzivnije djelatnosti. Posljedice digitalizacije su olakšana komunikacija među ljudima i računalima, mogućnost obrade i pohrane svih vrsta zapisa te jeftiniji pristup znanju i informacijama.
 
== Informacijska ekonomija ==
U informacijskoj ekonomiji produktivnost i konkurentnost tvrtki ovisi o njihovoj mogućnosti stvaranja, obrade i primjene [[informacija]] utemeljenih na [[Znanje|znanju]], a oslanja se na intenzivnu uporabu informacijske tehnologije. Informacijska ekonomija je globalna, visoko produktivna i uključuje profit koji proizlazi iz brzine inovacija. Još neki od pojmova koji se odnose na istu pojavu, samo što naglašavaju različite aspekte jesu ekonomija znanja, nova i mrežna ekonomija. Utjecaj ICT revolucije očituje se u pojavi e-trgovine, tj. poslovnim transakcijama koje koriste elektroničku komunikaciju i digitalnu tehnologiju. S novom tehnološkom revolucijom došlo je do promjena na tržištu rada. Naime, sve su traženiji stručnjaci na području ICT usluga, tehnologije i informacijske ekonomije, ali i niz pružatelja intelektualnih usluga, kao što su odvjetnici, znanstvenici, profesori, novinari i dr. U ovom novom okružju neophodno će biti cijeloživotno učenje, koje će omogućiti upravo informacijska tehnologija.
 
== Sociološki aspekti ==
[[Internet]] i digitalna tehnologija pružaju nove prilike za učenje, omogućuju pojedincima direktnu prodaju ideja, usluga ili proizvoda, pristup [[Informacija|informacijamainformacija]]ma te zadovoljavanje emocionalnih i psiholoških potreba. Javljaju se tzv. virtualne zajednice utemeljene na zajedničkim interesima. S druge strane, vidljiva je i pojava otuđenja, najčešće unutar institucije obitelji, te ovisnosti o novim tehnologijama. [[Globalizacija]] podrazumijeva brisanje umjetnih granica slobodnim protokom dobara, usluga, kapitala, znanja i ljudi. Omogućile su ju niske cijene prijevoza i komunikacija, a potonje ukazuje na njenu povezanost s ICT revolucijom. Unatoč [[Globalizacija|globalizaciji]] nemaju svi jednaku mogućnost pristupa informacijskoj tehnologiji i [[Internet]]u. Taj razdor između informacijski bogatih i informacijski siromašnih naziva se digitalna podjela.
 
== Internet ==
Red 51:
* [http://www.dodccrp.org/files/Alberts_IAT.pdf Information Age Transformation] by Alberts (CCRP, 2002)
* [http://www.dodccrp.org/files/Alberts_Unintended.pdf The Unintended Consequences of Information Age Technologies] by Alberts (CCRP, 1996)
* Gelbstein, E. (2006) ''Crossing the Executive Digital Divide''. {{ISBN |99932-53-17-0}}
* Bollacker, Kurt D. (2010) ''[http://www.americanscientist.org/issues/pub/2010/3/avoiding-a-digital-dark-age Avoiding a Digital Dark Age] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100701154227/http://www.americanscientist.org/issues/pub/2010/3/avoiding-a-digital-dark-age |date=2010-07-01 }}'', American Scientist, March–April 2010, Volume 98, Number 2, p. 106ff
* [http://www.informationage.org/ History & Discussion of the Information Age]