Boljševici – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
AcaBot (razgovor | doprinos)
m pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika
Red 8:
| lokacija_info ={{flag|Rusko Carstvo}}
}}
'''Boljševici''' (od [[ruski jezik|ruskog]] ''большевик'', od riječi ''больше'' - većina) je ime za pripadnike lijevog radikalnog krila [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP)]] nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i [[Menjševici|menjševike]].
 
Do raskola u partiji je došlo na drugom kongresu partije [[1903]]. <ref>{{cite book|last=Suny|first=Ronald Grigor|title=The Soviet Experiment|year=1998|publisher=Oxford UniversityPress|location=London|isbn=9780195081053|pages=57}}</ref> kada je boljševičko krilo za sebe uzelo skraćenicu RSDRP(b), gde je b označavalo boljševike. Ubrzo posle dolaska na vlast u novembru [[1917]]. partija je promenila ime u [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Rusku socijal-demokratsku radničku partiju (boljševika)]]. Nakon kongresa održanog [[1952]]. [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruska komunistička partija]] je i formalno izbrisala riječ boljševik iz svoga imena.
 
Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije počeo je izgrađivati [[Vladimir Iljič Lenjin]] - [[1905]]. kao masovnu radničku partiju sa unutrašnjom demokratskom [[hijerarhija|hijerarhijskom]] strukturom na pricipu [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]]. Boljševici su sebe smatrali za vođe revolucionarnog [[proleterijat]]a u [[Rusko Carstvo|Rusiji]]. Njihova uvjerenja i praksa se često zovu '''''boljševizam'''''.
 
== Historija raskola ==
Drugi kongres [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije]] održan je u [[Bruxelles|Briselu]] (jul) i [[London]]u u augustu [[1903]]., Lenjin i njegov rival [[Julij Martov|Martov]] razišli su se po pitanju uloge partijskog članstva. Lenjin je želio da članovi partije budu samo oni koji ''prihvaćaju program partije, materijalno ga podupiru i daju svoj osobni doprinos u jednoj od partijskih organizacija''{{sfn|Service|2000|pp=154}}. ''Martov'' je s druge strane bio za ''uobičajeni osobni doprinos članova pod vodstvom jedne partijske organizacije''. Lenjin se zalagao za manje - ali aktivno partijsko članstvo, a ne brojno koje jedino ima ''partijsku knižicu'', i ništa ne radi. Po njegovom mišljenju ta aktivna partijska baza, stvorit će unutar sebe - jezgru ''profesionalnih revolucionara'', od odanih komunista, koji će provoditi većinu svog vremena u organiziranju partije za rad sa masama, i biti u stanju provesti [[proleterska revolucija|proletersku revoluciju]]
Profesionalno jezgro partije regrutirat će se od aktivnih i iskusnih članova, a simpatizere ne će uzimati u obzir. Partija će biti organizirana na temelju koncepta [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]] Martov, inače bliski prijatelj Lenjina, složio se a njim da jezgra partije treba biti sastavljena od profesionalnih revolucionara, ali želio je da članstvo u partiji treba biti otvoreno i za simpatizere, revolucionarne radnike i druge sumišljenike.
Njih dvoje usaglašavali su svoje stavove negdje oko marta-maja 1903. ali do kongresa su njihovi stavovi postali nepomirljivi i to je dovelo do partijskog raskola. <ref>Israel Getzler ''Martov: A Political Biography of a Russian Social Democrat'', Cambridge University Press, 2003 (first edition 1967), {{ISBN |0-521-52602-7 }}str.78</ref>
[[Datoteka:Presidium of the 9th Congress of the Russian Communist Party (Bolsheviks).jpg|thumb|desno|280px|Sastanak Boljševičke Partije ([[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjin]] je desno)]]