Wikipedija

Aticizam – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m dodana kategorija Starogrčka književnost pomoću gadgeta HotCat
AcaBot (razgovor | doprinos)
Botovi
129.826 izmena
m pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika
 
Red 1:
'''Aticizam''' ili '''atički stil''' (nazvan po poluotoku [[Atika|Atici]], u [[Grčka|Grčkoj]], na kome se nalazi grad [[Atena (polis)|Atena]]) bio je [[Retorika|retorički]] pokret koji je započeo u prvoj četvrtini 1. stoljeća pne. Taj se termin može odnositi i na formulacije i izraze tipične za ovaj pokret, za razliku od različitih suvremenih oblika grčkog ''[[koine]]'' dijalekta (kako književnih tako i pučkih), koji su se nastavili razvijati u posebnim smjerovima određenim uobičajenim grčkim izričajem u [[helenističko doba]].
 
Aticizam je smatran povratkom klasičnom izričaju nakon onoga što je shvaćeno kao pretenciozan stil helenističke, [[Druga sofistika|sofističke]] retorike, pa su zagovornici tog stila pozivali na povratak starom izričaju atičkih govornika poput [[Demosten|Demostena]]a i [[Izokrat|Izokrata]]a.
 
Iako je jednostavniji jezik aticima na kraju postao podjednako kićen i nategnut poput bombastičnih načina izričaja koje je nastojao zamijeniti, njegova je izvorna jednostavnost značila da je ostao općenito razumljiv u čitavom grčkom svijetu. To je pomoglo održavanju vitalnih kulturnih veza širom Sredozemlja i šire. Veliki pisci koje su naširoko oponašali, kao što je [[Lukijan]], također su usvojili aticizam, tako da je taj stil preživio sve do [[Renesansa|renesanse]], kada su ga preuzeli negrčki studenti [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] iseljenika. Renesansna nauka, osnova moderne nauke na zapadu, njegovala je snažne [[Klasično doba|klasične]] i atičke poglede, nastavljajući prakticirati aticizam još četiri stoljeća.
 
Na svom vrhuncu ovaj je stil predstavljen u djelima retoričara i povjesničara [[Dionizije iz Halikarnasa|Dionizija iz Halikarnasa]] i gramatičara poput [[Herodijan|Herodijana]]a i [[Frinih Arabljanin|Friniha Arabljanina]] u [[Aleksandrija|Aleksandriji]]. Taj je stil prevlađivao od 1. stoljeća pne., a snagom crkvene dogme kontrolirala je svu kasniju grčku kulturu, do te mjere da je živi oblik grčkoga jezika, koji je već tada započeo proces transformacije u novogrčki, bio prilično pomračen i samo je povremeno nalazio izraz, uglavnom u privatnim dokumentima i u narodnoj književnosti.
 
S druge strani, bilo je pisaca poput [[Strabon|Strabona]]a, [[Plutarh|Plutarha]]a i [[Josip Flavije|Josipa Flavija]], koji su namjerno odbacili klasični grčki način izražavanja u korist uobičajenog oblika grčkog jezika.
 
==Vidi još==
Red 14:
==Literatura==
*Herbermann, Charles, ed. (1913). ''Catholic Encyclopedia''. New York: Robert Appleton Company.
*Wisse, Jakob. "Greeks, Romans, and the Rise of Atticism." In Nagy, Gregory (ed.). ''Greek Literature in the Roman Period and in Late Antiquity Greek Literature''. London: Routledge, 2001. 65-82. ({{ISBN |978-0-415-93770-2}})
 
[[Kategorija:Starogrčka književnost]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Aticizam