Verzija na datum 17 novembar 2022 u 11:48 uredi 87.116.163.21 (razgovor) Nema sažetka izmjene oznaka: vraćena izmjena ← Starija izmjena		Aktualna verzija na datum 17 novembar 2022 u 11:48 uredi poništi ~aanzx (razgovor \| doprinos) 1 izmena m Undid edits by 87.116.163.21 (talk) to last version by Argo oznake: poništenje SWViewer [1.4]
Red 1: '''Prilog''' ili '''adverb''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''adverbium'': što stoji uz glagol), nepromjenjiva [[riječ]] koja obično stoji uz [[glagol]] određujući glagolsku radnju po mjestu, vremenu, načinu, uzroku ili količini.<ref>{{cite journal\|last=Grickat \|first=Irena \|authorlink=Irena Grickat Radulović \|title=O prilozima u srpskohrvatskoj lingvističkoj nauci \|journal=Južnoslovenski filolog \|volume=39 \|pages=1–41 \|year=1983 \|issn=0350-185X \|location=Beograd \|id={{ZDB (DE)\|411495-4}}}} {{COBISS-Sr\|ID=520197220}}.</ref> Može stajati i uz [[pridjev]] (''jako drag''), drugi prilog (''vrlo rado'') i [[imenice\|imenicu]] (''malo vode''). ' [[Datoteka:Frequency of relativizers.jpg\|mini\|295px\|Iz [[Tortni grafikon\|grafikona]] se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među [[riječ]]ima koje najčešće uvode [[Relativna rečenica\|relativnu rečenicu]]]]Prilozi određuju glagolsku radnju po vremenu, mjestu, načinu, količini ili uzroku. Koriste se i za izražavanje pitanja.<ref>{{cite book\|last=Kordić \|first=Snježana \|authorlink=Snježana Kordić \|editor1-last=Okuka \|editor1-first=Miloš \|editor2-last=Schweier \|editor2-first=Ulrich \|title=Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag \|series=Die Welt der Slaven, ~~Sammelbä~~Sammelbände - Sborniki, Band 21 \|publisher=Otto Sagner \|pages=113 \|chapter=Prilozi ''gd(j)e, kamo, kuda'' \|chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/426607.PRILOZI_GDJE_KAMO_KUD.PDF \|location=München \|year=2004 \|isbn=3-87690-874-4 \|ssrn=3437881 \|id={{CROSBI\|426607}}. {{S2CID\|171431158}}\|accessdate=2022-03-30}}</ref> A mogu uvoditi i odnosne ili [[Relativna rečenica\|relativne rečenice]].<ref>{{Cite book\|last=Kordić \|first=Snježana \|authorlink=Snježana Kordić \| title=Relativna rečenica \|chapter=Priložni relativizatori \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf \|format=PDF \|series=Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25 \|location=Zagreb \| publisher=[[Matica hrvatska]] i Hrvatsko filološko društvo \|year=1995 \|pages=225–259 \|isbn=953-6050-04-8 \|lccn=97154457 \|ol=2863536W \|oclc=37606491 \|ssrn=3460911 \|id={{CROSBI\|426507}}. {{CROLIB\|ID=D1960119011}}. {{COBISS-Sr\|ID=110665484}}. {{COBISS.BH\|id=7094534}}. {{GISKO\|ID=D1960514001}}. {{COBISS-Sl\|ID=1484898}} \|accessdate=2009-10-13}}</ref> U rečenici imaju službu priloških (glagolskih) odredbi. Mogu imati komparaciju. To su najčešće prilozi za način koji imaju isti oblik kao i pridjevi ~~srautomednjeg~~srednjeg roda, npr. ''Lijepo'' (pridjev) ''dijete lijepo'' (prilog) ''pjeva''. == Porijeklo priloga == * Od imenica – najčešće prilozi za vrijeme: ''zimi, ljeti, danju, noću, zimus, ljetos, večeras, sinoć, sutra; neki prilozi za način: kradom, krišom, silom, trkom...'' * Od pridjeva – najčešće za način: ''brzo, ludo, glupo, mirno, naglo, hrabro...'' (gotovo od svakog opisnog pridjeva se može napraviti odgovarajući prilog). * Zamjeničkim osnovama su motivisani prilozi za mjesto – ''ovdje, ovamo, tu, tamo, ondje'';<ref>{{cite journal\|last=Kordić \|first=Snježana \|authorlink=Snježana Kordić \|title=Prilozi ''ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda'' \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/430250.PRILOZI_OVDJE-TU-ONDJE.PDF \|format=PDF \|journal=Južnoslovenski filolog \|volume=59 \|pages=81 \|year=2003 \|issn=0350-185X \|oclc=4634442433 \|ssrn=3441325 \|id={{CROSBI\|430250}}. {{ZDB (DE)\|411495-4}}. {{COBISS-Sr\|ID=11112397580}} \|~~locatioza~~location=Beograd \|accessdate=2007-08-16}}</ref> za vrijeme: ''tada, onda; za količinu: ovoliko, toliko, onoliko, koliko; za način: ovako, tako, onako...'' Ovi prilozi se nazivaju [[zamjenice\|zamjeničkima]]. * Od brojeva – prilozi za vrijeme i način: ''jednom, jjedanput, dvaput, jednostruko, dvostruko, višestruko...'' * Od glagolskih osnova– za način: ''šutke, ležećke...'' * Mogu biti izvedeni od drugih priloga: ''natrag – natraške, naopako – naopačke''. Postoje ~~dozgo~~i složeni prilozi koji se često grade od [[Prijedlog (gramatika)\|prijedlog]]a i priloga, npr. ''Otuda, odozgo, nadesno, preksinoć, prekosutra, unazad, popreko...'' == Vremenski prilozi == <br /> Pitanja: '''kada? otkada? dokada?''' * kada? :''danas, ~~kada?dan~~večeras, juče, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, obdan,odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon...'' otkada? Linija 25 ⟶ 27: Pitanja: '''gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?''' * gdje? :''ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga...''" * kamo? Linija 51 ⟶ 53: :''uzalud, uzaman, utaman'' == ~~Kolčinsk~~Količinski prilozi == <br /> Pitanja: '''koliko? koliko puta?''' Linija 59 ⟶ 61: * koliko puta? :''jedanput, dvaput, triput, stoput'' == Načinski prilozi == <br /> Pitanja: '''kako? na koji način?''' * kako? :''ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako, jedva, svejedno, odjednom, sjedećke, ležećke, potrbuške, naglas, napamet, nabolje, kriomice...''<ref>{{cite book\|last=Ristić \|first=Stana \|title=Načinski prilozi u savremenom srpskohrvatskom književnom jeziku : leksičko-gramatički pristup \|series=Biblioteka Južnoslovenskog filologa. Nova serija ; knj. 9 \|publisher=Institut za srpskohrvatski jezik \|pages=172 \|location=Beograd \|year=1990 \|isbn= \|oclc=28962425 \|accessdate=2016-03-30}} {{COBISS-Sr\|ID=123023623}}.</ref> Načinski prilozi mogu nastati i od [[pridjevi\|pridjeva]]: :''brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo, veselo, najveselije...'' :''bratski, sestrinski, gospodski, ljudski''' (''Pozdravio me bratski.'') Za razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje ''kako?'', a ne ''kakav?'' == Izvori == {{reflist}} {{Vrste riječi}} [[Kategorija:Vrste riječi]]

Prilog (gramatika) – razlika između verzija