Otočje Campbell – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.2 |
||
Red 15:
[[Datoteka:Campbell_Island_Landscape.jpg|mini|lijevo|<center>„Jezero šest stopa” tijekom rijetke suše na otoku]]
[[Datoteka:Elephantseal.jpg|mini|lijevo|<center>[[Morski slon]] skriven u tusok travi]]
Ime mu je dao kapetan jedrenjaka ''Perseverance'', [[Frederick Hasselborough]] po otkriću 1810. godine, i to po vlasniku broda, Robertu Campbellu<ref>[http://books.google.co.th/books?id=lJd8_owUxFEC&pg=PA78&lpg=PA78&dq=Frederick+Hasselburgh&source=web&ots=ACmYdpRrer&sig=4mfHhEMoazLqVxv-PC6k0q-JkxE&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=9&ct=result The Antarctic Dictionary]</ref>. U 19. stoljeću otok je postao središte lova na tuljane što je dovelo do njihova gotovo iskorjenja i uništenja [[ekosustav]]a otočja. Od 1896. je otok Campbell jedno kratko vrijeme pretvoren u farmu ovaca koja je propala u [[Velika ekonomska kriza|Velikoj ekonomskoj krizi]] 1931. godine<ref>Ian S. Kerr, ''Campbell Island, a History'', A.H. & A.W. Reed, Wellington, 1976.</ref>. Od tada otok posjećuju samo znanstvenici koji su koristili vojnu postaju iz Drugog svjetskog rata kao meteorološku postaju do 1958. godine kada je izgrađena nova koja je napuštena 1995. godine. Na stogodišnjicu otkrića otoka u prosincu 2010. godine organizirana je ekspedicija CIBE (''Campbell Island Bicentennial Expedition''), najveća multidisciplinarna ekspedicija na ovo otočje u posljednjih 20 godina s ciljem bilježenja ljudske povijesti na otočju, te da obnovi floru i faunu otoka nakon uklanjanja ovaca i najvećeg programa iskorjenja štakora na svijetu<ref>[http://www.50south.org.nz/campbell-island/home CIBE website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130207230610/http://50south.org.nz/campbell-island/home |date=2013-02-07 }} {{eng oznaka}} Posjećeno 19. listopada 2012.</ref>.
[[Datoteka:Campbell_Island_and_megaherbs.jpg|mini|lijevo|<center>Krajolik prekriven [[megabilje]]m]]
Vegetaciju predstavljaju subantarktička zakržljala stabla, te grmlje i tzv. [[megabilje]]. Fauna se sastoji uglavnom od morskih vrsta: [[morski lav]], [[morski slon]], [[morski psi]], [[pingvini]] i [[morske ptice]]. Otočje Campbell je nenaseljeno i cijelo je pretvoreno u ptičji [[rezervat prirode]] zbog znatne populacije morskih ptica (npr. [[sjeverni veliki burnjak]]), te [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] kao što su [[žutouhi pingvin]], [[bjelobrada burnica]], Campbellov albatros (''[[halassarche impavida]]''), južni kraljevski albatros (''[[Diomedea epomophora]]'') i [[endem]]ske vrste kao što je Campbellska patka ''([[Anas nesiotis]])'', Campbellski [[bekas]] ''(Coenocorypha aucklandica perseverance)''<ref>[http://www.birdlife.org/ Important Bird Areas factsheet: Campbell Islands], BirdLife International 2012. {{eng oznaka}} Preuzeto 19. listopada 2012.</ref>. [[ekologija|Ekološki]], ono pripada [[Novozelandska subantarktička otočja|novozelandskim subantarktičkim otočjima]] koji su zajedno upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] 1998. god.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/877 New Zealand Subantarctic Islands] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 17. listopada 2012.</ref>.
| |||