Tajvan – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Fixed grammar
oznake: mobilno uređivanje Izmjena mobilnim izvršnikom uređivanje prilogom za iOS
===> Ažurirani podaci; dodavanje ključnih informacija o političkoj situaciji unutar Tajvana; ispravljene sitne greške oko Ratova Gospodara.
Red 9:
zastava = Flag of the Republic of China.svg |
grb = National Emblem of the Republic of China.svg |
službeni_jezik = [[kineski jezik|kineskiTajvanski dijalekt Mandarinskog]] <sup>1</sup>|
glavni_grad = Novi Taipei Grad |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
Red 19:
vode = 2.8 |
stanovništvo_poredak = 48 |
stanovništvo = 2223,894,384394 <ref>https://worldpopulationreview.com/countries/taiwan-population</ref> |
godina_popisa = 20052010 |
BDP = $841.209 milijardi (nominalno) (2022) <ref>https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/April/weo-report?c=528,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,LUR,LP,&sy=2019&ey=2021&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1</ref> ; $1.605 triliona (po merilu kupovne moći) (2022) <ref>https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/April/weo-report?c=528,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,LUR,LP,&sy=2019&ey=2021&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1</ref> |
gustoća_stanovništva = 636 |
gustoća_stanovništva = 650 km2 <ref>http://eng.stat.gov.tw/public/Data/5428162113SIDMH93P.pdf</ref> |
neovisnost = Dio [[Narodna Republika Kina|Kine]]. |
valuta neovisnost = [[novi1912 tajvanski(de dolar]]jure), 1949 (de facto) |
valuta = [[Novi Tajvanski Dolar]] (NT$) |
stoti_dio_valute = 10 jiaoa = 100 fena <sup>2</sup> |
vremenska_zona = +8 |
himna = San''"Zhōnghuá MinMínguó Chu-iGuógē"'' |
internetski_nastavak = .tw |
pozivni_broj = +886 |
Linija 33 ⟶ 34:
moto =
}}
'''Tajvan''', službeno '''Republika Kina''' ({{zh-ts|t=中華民國|s=中华民国}}, [[Wades-Giles]]: Chung¹-hua² Min²-kuo², [[Tongyong Pinyin]]: JhōngHuá MínGuó, [[Hanyu Pinyin]]: Zhōnghuá Mínguó, [[Pe̍h-oē-jī]]: Tiong-hoâ Bîn-kok) je [[država]] koja trenutno upravlja skupinom otoka koji uključuju [[Tajvan (otok)|Tajvan]], [[Peskadorski otoci|Pescadori]], [[Kinmen]], i [[Matsu otoci|Matsu]]. Od [[1912]]. do [[1945]]., RK je kontroliralakontroliralo samo [[matica Kina|Kinesko kopno]], dok je Tajvan bio okupiran od [[Japan]]a; od [[1895]]. do [[1949]]. uz česte pobunne Tajvanskog stanovništva. Od [[1945]]. do [[1949]]., RK je držala i [[matica Kina|maticuKinesko Kinukopno]] i Tajvan. Izraz "Tajvan" se često koristi kao sinonim s postojećom Republikom Kinom, dok se izraz ''Kina'' koristi za [[Kina|NR Kinu]] ili [[kontinentalna Kina|Kinesko kopno]]. Međutim, od 1990. "Tajvan" i "Republika Kina" prestaju biti korišćeni kao sinonimi; razlog je pojava zasebnog Tajvanskog identiteta koji nema pretenzije prema Kineskom kopnu. Od tada pa nadalje, Tajvan će politički biti polarizovan između "Plave koalicije" koja podržava "Republiku Kinu" i eventualan povratak na Kineskom kopnu i "Zelene koalicije" koja podržava "Tajvan", odnosno nezavisnost Tajvana i od NR Kine i od Republike Kine. NR Kina otvoreno preferira "Plavu koaliciju" pošto želi inkorporirati Republiku Kinu uz politiku "jedna država dva sistema" koja je već korišćena u [[Hong Kong]]u.
 
RK je osnovana godine 1912. kako binakon zamijenilapada [[dinastija Qing|dinastijudinastije Qing]], prekinuvšii takopočetka prekotrećih 2000"ratova godina carske vladavinegospodara" u [[Kina|Kini]]. NjenoPostojanje postojanjeRK u [[matica Kina|matičnoj Kini]] bilo je u sjeni [[gospodari rata|gospodara rata]], [[Drugi kinesko-japanski rat|japanske najezdeagresije]] i [[Kineski građanski rat|građanskog rata između KMT i CCP]], koji je završio godine 1949. s obaranjem [[Kuomintang]]a (KMT) od strane [[Komunistička partija Kine|kineskih komunistaCCP]], te njegovim izgnanstvom naKMT otoki Republike na Tajvan. Tamo je KMT proglasila [[Taipei]] privremenom prijestolnicom Republike Kine te nastavila sebe smatrati jedinom zakonitom kineskom vladom, uključujući i teritoriju današnje [[Mongolija|Mongolije]] i delova [[Rusija|Rusije]], [[Severna Koreja|Severne Koreje]], [[Vijetnam|Vijetnama]], [[Indija|Indie]], [[Pakistan|Pakistana]] i [[Japan|Japana]]. U međuvremenu su komunisti proglasili Narodnu Republiku Kinu i tvrdili da su naslijedili RKrepublikanstvo u cijeloj Kini, te da je vlada RK na Tajvanu nelegitimna. Od svojih zečetaka do početka 1990-ih vlada Republike Kine bila je sinonim za KMT, bivšu revolucionarnu stranku koja je bila ustanovila Republiku i njome vladala kao autoritarna [[jednostranački sustav|vladajuća stranka]] RK. Inače, KMT i CCP su oba započela uz finansijsku pomoć Japana kako bi destabilizovali Kinu iznutra i oslabili "Mladog Generala" u [[Manchuko|Manchuku]] koji je bio miljenik poslednjeg vladara iz [[dinastija Qing|dinastije Qing]]. Međutim, s političkom liberalizacijom krajem [[1980-e|1980-ih]] sistem se transformirao u višestranačku [[parlamentarna demokracija|demokraciju]].
 
[[Politički status Tajvana]] nastavlja biti izvorom kontroverzi. Iako RK je odustala od nastojanja da vojnim putem preuzme vlast u [[matica Kina|matici Kini]] i [[Vanjskaostalim Mongolija|Vanjskoj Mongoliji]]teritorijama, nije se odrekla polaganja suvereniteta na ta područja te državne granice nisu službeno određene. RK je bila jedna od članica-osnivača [[Ujedinjeni Narodi|UN]]; međutim, godine 1971. joj je mjesto u UN [[Kina i Ujedinjeni narodi|preuzela NR Kina]]. S obuirom da NR Kina polaže suverenitet nad Tajvanom, diplomatski status RK je od 1970-ih trpio posljedice zbog [[Politika jedne Kine|politike jedne Kine]] i zbog diplomatskih manevara veće i ekonomski značajnije NR Kine. Većina država u svijetu je svoje diplomatsko priznanje prenijelo s RK na NR Kinu [[1970-e|1970-ih]]; trenutno je RK [[Vanjski odnosi Republike Kine#Popis država koje s RK imaju diplomatske odnose|službeno priznata od 25 država]], iako održava neslužbene odnose s većinom vodećih sila. NR Kina i "Plava koalicija" pak imaju jaku i otvorenu podršku [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, iako je "Zelena koalicija" upravo nastala u toj državi.
 
== Geografija ==
Linija 47 ⟶ 48:
Ostrvo su u prvoj polovini 17. veka kolonizovali doseljenici iz kineske pokrajine [[Fujian]], među kojima je bio velik broj pristalica svrgnute dinastije [[Dinastija Ming|Ming]] koji su bežali pred snagama novih careva mandžurske [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]. Godine [[1683]]. Tajvan je postao deo Kineskog Carstva. Nakon [[Prvi kinesko-japanski rat|prvog kinesko-japanskog rata]] ostrvo je [[1895]]. pripalo [[Japan]]u.
 
Tajvan je posle japanskog poraza u [[drugi svjetski rat|drugom svetskom ratu]] vraćen [[Narodna Republika Kina|Kini]]. Snage nacionalističke struje unutar stranke [[Kuomintang]] pod vodstvom [[Chiang Kai-Shek]]a sklonile su se na ostrvo nakon što su [[1949]]. poražene od komunistaCCP-a pod vođstvom [[Mao Tse Tung|Maoa]], koji je uspeo da pridobije levu struju koja je postojala u građanskomKMT-u tokom građanskog raturata. Po izbijanju [[korejski rat|korejskog rata]] u kojem je komunistička vlast Narodne Republike Kine spasila od propasti Severnu Koreju, SAD su pružile vojnu i političku pomoć Kuomintangu. Do [[1971]]. vlada na Tajvanu predstavljala je Kinu u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]]. Rast privrednog i političkog uticaja Narodne Republike i njeno uslovljavanje uspostave diplomatskih odnosa prekidom svih službenih odnosa s Tajvanom doveli su do rastuće političke, ali ne i privredne izolacije ostrva koje je postalo jedno od najrazvijenijih zemalja Azije.
 
Kuomintang je dopustio delovanje opozicionih političkih stranaka [[1986]]., a godinu dana kasnije okončano je vanredno stanje koje je bilo na snazi od [[1949]]. Na predsedničkim izborima [[2000]]. pobedio je kandidat opozicione Demokratske napredne stranke [[Chen Shui-bian]] koji se zalagao za proglašenje potpune nezavisnosti Tajvana od Kine.
 
== Stanovništvo ==
Većinu stanovništva čine [[Kinezi]], uglavnom potomci prvih doseljenika iz južnog [[Fujian]]a i severnog [[Guangdong]]a koji govore posebnim dijalektima [[kineski jezik|kineskog]], Hokkien i Hakka. Oko 15% stanovnika su su pristalice Kuomintanga iz svih delova Kine koji su stigli nakon [[1945]]. i koji uglavnom govore mandarinskim sa posebnnim dijalektom. Starosedeoci koji su na Tajvanu živeli pre kineske kolonizacije čine oko 2% i žive uglavnom u planinskim dielovima zemlje.
 
== Privreda ==
Tokom većeg dela 20. veka tajvanska je privreda beležila visok, često i spektakularan rast. Na početku 21. veka dve trećine [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a ostvaruje uslužni sektor, a glavna grana industrije je proizvodnja informatičke opreme i drugih sofisticiranih proizvoda. BDP je 20042022. bioje 25.300$36,051 [[Američki dolar|USD]] po stanovniku, mereno nominalno; dok je $68,730 mereno po PPP-u. U 21. veku dolazi do devirzifikacije privrede na finansijskim uslugama i brodogradnji. Ono što dodatno pomaže Tajvanskoj privredi jeste saradnja sa državama [[ASEAN]]-a, uspostavljena početkom 21. veka nakon prve krize oko Južnog kineskog mora.
 
== Vidi također ==