Ruma – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznaka: veze do višeznačnih odrednica
Nema sažetka izmjene
oznaka: veze do višeznačnih odrednica
Red 13:
|gduž=
}}
'''Ruma''' je smeštenagrad u Sremskom okrugu, [[Srbija]]. Smeštena je u središnjem delu [[Srem]]a, skoro na južnim obroncima [[Fruška gora|Fruške Gore]], na nadmorskoj visini od 111 metara. Kroz Rumu prolazi 45.paralela ! Kamen sa oznakom 45.paralele nalazi se u gradskom parku (prema Bregu). Konfiguraciju terena odlikuju plodna zemlja i pitomi pejzaži centralnog Srema. Nedostatak većeg vodenog toka uspešno su nadoknađivala tri rumska potoka (koji su našli mesto i u grbu grada), a 70-ih godina u neposrednoj blizini Rume izgrađeno je veštačko jezero Borkovac. Pored Rume su uvek prolazile glavne saobraćajne komunikacije, povezujući je sa većim gradskim centrima u njenom susedstvu ([[Beograd]], [[Novi Sad]], [[Šabac]]).
 
== Istorija ==
Od [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] [[1718]]. austrijska vlast zamenjuje tursku i trajaće u Sremu narednih dvesta godina. 1949 godine Vazduhoplovni Savez Jugoslavije osnovao je u Rumi pilotsku školu, školu za padobranske instruktore i vazduhoplovno-modelarsku školu. 1950. godine u Rumi je sa velikim uspehom održan međunarodni aeromiting.
Na višeslojnnom arheološkom lokalitetu [[Adžine njive (Brajkovo 2)]] otkrivenom 2021. god. potvrđeni su nalazi iz niza epoha ljudskog života na prostoru Rume u trajanju više od osam hiljada godina. Istražene su cjeline iz [[Neolit|mlađeg kamenog doba]] ([[Starčevačka kultura|Starčevačka]] i [[Vinčanska kultura]]), [[Eneolit|bakarnog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]], [[Kelti|keltske]] i [[Rimsko carstvo|rimske civilizacije]], [[Slaveni|slavenskih plemena]], [[Srednji vijek|srednjevekovnih]] država, sve do današnjih dana.<ref name="adžinenjive">{{Cite web |url= https://nationalgeographic.rs/istorija-i-kultura/vesti/a39225/Lokalitet-Adzine-njive-Brajkovo-2-kolevka-pcelarstva.html |title= Arheolozi kažu da je ovo mesto kolevka pčelarstva: Lokalitet Adžine njive Brajkovo impresionira bogatstvom nalaza |work= nationalgeographic.rs |access-date= 24. 5. 2022 }}</ref>
 
Arheološki lokalitet [[Gomolava]] kod Hrtkovaca je značajno nalazište iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]], (9. stoljeća prije nove ere). Prvi poznati stanovnici ovog područja iz tog perioda bili su pripadnici [[Iliri|ilirsko]] - panonskih plemena [[Amantini|Amantina]] i [[Breuci|Breuka]]. Dolaskom [[Kelti|Kelta]] u Panoniju područje Rume je naseljavalo pleme [[Skordisci|Skordiska]].
[[File:Pannonia secunda.png|mini|levo|Mapa rimske provincije Panonija Sekunda sa naseljem Basijanom između [[Sirmium]]a i [[Singidunum]]a.]]
Za vrijeme [[Rimsko carstvo|rimske]] vladavine lokalno stanovništvo je izgubilo svoj etnički karakter i usvojilo rimsku kulturu. Iz tog vremena je rimsko naselje [[Basijana]] kod sela [[Доњи Петровци|Donji Petrovci]], vojni logor sa kulama (CAPVT BASSIANENSE) i izvjestan broj poljoprivrednih imanja poznatih kao "villae rusticae".<ref name="ruma">{{Cite web |url=https://web.archive.org/web/20131015110946/http://www.ruma.rs/eng/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=34&Itemid=27 |title= Ruma |work= internet prezentacija |accessdate= 5. 6. 2022 }}</ref>
 
Seobama [[Huni|Huna]], [[Germani|germanskih plemena]], [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] srušeno je Rimsko carstvo. U narednim stoljećima područjem su vladali [[Franačka|Franačko carstvo]], [[Bugarsko carstvo]], [[Bizantsko carstvo|Vizantija]] i [[Ugarska]].
 
Prema trenutno dostupnim izvorima, ime Rume se prvi put pominje u sremskom defteru [[Osmansko carstvo|osmanskih vlasti]] iz 1566/1567. Ruma je tada bila samo srednje selo (49 domaćinstava), crkva i tri sveštenika. Stanovnici sela bili su [[Srbi]], koji su živjeli od zemlje i stočarstva dok su plaćali porez svojim osmanskim vlastima.
 
Tek posle drugog habzburško-osmanskog rata i [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] 1718. godine, selo Ruma i cio sremski kraj su ušli u sastav [[Habsburška Monarhija|Habzburške monarhije]] narednih 200 godina. Habzburzi su 1745. godine uspostavili Vojnu granicu u Sremu, čime je i Srem postao dio Vojne krajine (pogranično područje Habsburške Monarhije). Baron Marko Pejačević odlučio je da izgradi novo sjedište svog posjeda. Odabrao je lokaciju neposredno uz selo Ruma. Tako je 1746. godine na mjestu današnje Rume počelo da raste novo gradsko naselje sa širokim ulicama koje su se ukrštale pod pravim uglom.
 
=== Novo doba ===
OdGodine [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] [[1718]]1949. austrijska vlast zamenjuje tursku i trajaće u Sremu narednih dvesta godina. 1949 godine Vazduhoplovni Savez Jugoslavije osnovao je u Rumi pilotsku školu, školu za padobranske instruktore i vazduhoplovno-modelarsku školu. 1950. godine u Rumi je sa velikim uspehom održan međunarodni aeromiting.
 
Ruma je privredni i kulturni centar istoimene [[Opština Ruma|opštine]], koju čine teritorije 17 sela, ukupne površine 578 km2 . Po poslednjem popisu stanovništva obavljenom 2002. Ruma ima blizu 36.229 stanovnika, a cela Rumska opština 60.006. Prema nacionalnom određenju najbrojniji su Srbi, a zatim slede pripadnici raznih nacionalnih manjina (Hrvati, Mađari, Nemci itd).