Wikipedija

Pingvini – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
mNema sažetka izmjene
Red 1:
{{Taksokvir
| colorboja = pink
| nameime = Pingvinke
| imageslika = Koenigspinguine.jpg
| image_widthslika_širina = 250px
| image captureslika_opis = [[Kraljevski pingvini]] (''Aptenodytes patagonicus'')
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
Red 12:
| familia = '''Spheniscidae'''
| familia_autorstvo = [[Charles Lucien Jules Laurent Bonaparte|Bonaparte]], [[1831]].
| razdioba_stupanjgenus = Suvremeni [[Rod (taksonomija)|rodovi]]
| razdioba =
* ''[[Aptenodytes]]''
* ''[[Eudyptes]]''
Linija 22 ⟶ 21:
}}
 
'''Pingvini''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Spheniscidae'') su grupa [[ptice|ptica]] koje ne mogu letetiletjeti, ia mogu zabijati glavu u kamenje. Živežive na [[južna polutka|južnoj polovinipolutki]]. To je jedina [[porodica (taksonomija)|porodica]] unutar reda Sphenisciformes, podrazreda ptica Neognathae. Pingvine obuhvaća šest rodova sa 17 ili 20 vrsta, što ovisi od autora. Smatra se vjerojatnim da su im, razvojno gledano, sestrinske grupe [[plijenori]] (Gaviiformes) i [[cjevonosnice]] (Procellariiformes). Vrlo ih je lako razlikovati od svih ostalih ptica. Izvrsno su se prilagodile životu u [[more|moru]], a djelomično i ekstremno hladnim područjima zemlje. Oni ne mogu letjeti, ali odlično [[plivanje|plivaju]] velikom brzinom.
 
== [[Anatomija]] i fizički izgled ==
Linija 35 ⟶ 34:
 
=== Građa ===
Zbijeno tijelo s uskim, ali snažnim puskama[[krilo|krilima]] koja su im se oblikovala na način, da ih ptice koriste kao [[peraja|peraje]] i čini ih vrlo dobro prilagođenim životu u vodi.
[[Datoteka:Schwimmender-Pinguin.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Humboldtski pingvin]] pod vodom]]
Za razliku od drugih ptica koje ne lete ([[nojevke]]), pingvini imaju na [[prsna kost]]i izraženo visoko oblikovan greben na koji se veže snažna letna [[mišić|muskulatura]]. Zbog otpora vode kod plivanja pod vodom potrebno je jednako toliko energije za spuštanje kao i za podizanje krila u zraku. Radi toga imaju pingvini veću površinu lopatica od svih drugih ptica, jer se na njih "prihvaćaju" mišići koji pokreću krila. Kosti nadlaktice i podlaktice su u laktu kruto sraštene u ravnoj crti što krilima preoblikovanim u [[peraje]] daje veću čvrstoću. [[Kosti]], koje su inače kod drugih ptica šuplje, kod pingvina su guste i teške jer im nije potrebno smanjenje težine radi letenja, a cjevaste kosti su im ispunjene gustom, uljnatom [[koštana srž|koštanom srži]].
Linija 59 ⟶ 58:
 
=== Vid i sluh ===
 
[[Oko|Oči]] pingvina su građene da omoguće oštar vid pod vodom. Rožnica im je ekstremno ravna, tako da su ptice na kopnu lagano kratkovidne. Kod vrsta koje duboko rone, kao što su [[carski pingvin]]i, su osim toga [[pupila|pupile]] krajnje rastezljive tako da se oči mogu vrlo brzo prilagoditi na različitu količinu svjetlosti prisutnu na površini vode, pa zatim na stotinjak metara dubine. Prema sastavu pigmenta se smatra da pingvini bolje vide u plavom nego u crvenom dijelu svjetlosnog spektra, te da vjerojatno vide i ultraljubičasto svjetlo. Kako se crveni dio svjetlosnog spektra filtrira i gubi već u gornjim sloju vode, ovo svojstvo se može razumjeti kao [[evolucija (biologija)|evolucijska]] prilagodba uvjetima života pingvina.
 
Linija 72 ⟶ 70:
 
=== Odnos između ljudi i pingvina ===
 
Pingvini su vrlo popularni kod ljudi, uglavnom zbog svog uspravnog, kao ljudskog, položaja i zbog gegajućeg načina hoda. Također, ljudi vole pingvine jer ih se pingvini ne boje, za razliku od većine ptica. Pingvini su se često znali prikazivati u crtanim filmovima kao da nose frak, zbog posebne boje njihovog perja. U skorije vrijeme je snimljeno nekoliko dugometražnih crtanih filmova o pingvinima, poput ''[[Ples malog pingvina]]'' (eng. ''Happy feet'') i ''[[Pravi surferi]]'' (eng. ''Surf's Up''). Logo operativnog sistema "[[Linux]]" je pingvin, ''Tuks''.
 
Linija 81 ⟶ 78:
Hrane se uglavnom [[ribe|ribom]], [[lignje|lignjama]], [[rakovi]]ma, ali i drugim sitnim morskim životinjama, [[kril]]om i sl. Obično se pingvini koji žive bliže [[Južni pol|Južnom polu]] hrane krilom, dok se sjevernije<!--na sjevernom polu NEMA pingvina--> nastanjeni hrane više ribom. Plijen hvataju kljunom i gutaju ga cijelog, čim ga uhvate u vodi.
 
Ako su u vodi, pingvini mogu utažiti žeđ vodom iz uhvaćenog plijena ili pijući male količine morske, slane, vode; pomoću takozvane slane žlijezde (''supraorbitalne glandule'') tik iznad očiju uklanjaju višak soli iz [[krv]]i.<ref>[http://www.gdargaud.net/Antarctica/PenguinFAQ.html O pingvinima] Pitanja (FAQ)</ref><ref>[http://www.stlzoo.org/animals/abouttheanimals/birds/penguins/humboldtpenguin.htm Zoološki vrt Humboltov pingvin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928083710/http://www.stlzoo.org/animals/abouttheanimals/birds/penguins/humboldtpenguin.htm |date=2006-09-28 }} Humboltov pingvin</ref><ref>[http://users.iafrica.com/b/bo/boulders/Vans%20book.htm Afrika] O [[Afrika|afričkim]] pingvinima</ref>. [[Kuhinjska sol|Sol]] se izbacuje kao koncentrizirana tečnost kroz nosnice. Ovo je prilagođenost uobičajena za morske organizme, pa samim tim i za morske ptice poput pingvina. Kada su na kopnu, vodu mogu dobiti jedući malo snijega.[http://www.gdargaud.net/Antarctica/PenguinFAQ.html]
 
== Rasprostranjenost ==
 
Pingvini žive u otvorenim [[more|morima]] [[južna polutka|južne polutke]]. Naročito su česti u obalnim vodama [[Antarktik]]a, [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], južne [[Australija|Australije]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Falklandi]]ma smještenim ispred istočnih obala [[Južna Amerika|Južne Amerike]] ali i na zapadnoj obali sve do [[Peru]]a kao i na [[otočje Galapagos|Galapagoskim otocima]] u blizini [[ekvator]]a. Kako pingvini vole hladnije predjele, u [[tropi|tropskim]] područjima se pojavljuju samo ako postoje hladne [[morska struja|morske struje]]. To je slučaj s [[Humboldtova struja|Humboldtovom strujom]] uz zapadnu obalu Južne Amerike kao i s [[Benguelska struja|Benguelskom strujom]] duž zapadne obale Afrike koja dopire sve do ekvatora.
 
Linija 90 ⟶ 86:
 
== Životni okoliš ==
 
Pravi životni prostor pingvina je otvoreno more, čemu su izvanredno prilagođeni. Na kopno dolaze samo radi gniježdenja. Tu žive na stjenovitim obalama južnih [[kontinent|kontinenata]], hladnim [[šuma]]ma umjerenih područja, podtropskim pješčanim plažama, područjima ohlađene [[lava|lave]] na kojima gotovo uopće nema [[vegetacija|vegetacije]], subantarktičkim [[trava|travnjacima]] ali čak i na ledu Antarktika. Dok tropske vrste ostaju na svom području, druge vrste odlaze i više stotina kilometara daleko od [[ocean]]a kako bi došle u područja gdje legu mladunce.
 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Pingvini