|
== Etimologija ==
Naziv potiče od [[starogrčki jezik|antičke grčke]] reči „γυμνάσιον“ koja predstavlja fizičko i intelektualno obrazovanje mladih. U nemačkom jeziku i u većem delu Evrope je današnja reč „gimnazija“ zadržala značenje intelektualnog obrazovanja a u engleskoj reči „-{gym}-“ je ostalo značenje fizičkog.
== Gimnazije u Hrvatskoj ==
Gimnazije se dijele na opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne.
Obvezni predmeti u svim gimnazijama u Hrvatskoj su: [[hrvatski jezik]], dva strana jezika, [[latinski jezik]], [[glazbena umjetnost]], [[likovna umjetnost]], [[psihologija]], [[logika]], [[sociologija]], [[filozofija]], [[historija|povijest]], [[geografija]], [[matematika]], [[fizika]], [[kemija]], [[biologija]], [[informatika]], [[politika]] i [[privreda|gospodarstvo]], [[tjelesna i zdravstvena kultura]], te [[vjeronauk]] ili [[etika]] kao izborni predmet. U klasičnim gimnazijama još se uči i [[grčki jezik]].
U nekim gimnazijama [[nastava]] se odvija i na manjinskim jezicima, npr. u Gimnaziji Beli Manastir na [[srpski jezik|srpskom jeziku]].
U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka gimnazija diljem zemlje.
== Gimnazije u Srbiji ==
Gimnazija je četvorogodišnja škola u koju se upisuju učenici uzrasta 14-15 godina, nakon završene osnovne škole. U prvom razredu učenik bira smer (opšti, društveno-jezički, prirodno-matematički), od čega zavisi izbor i obim nastavnih predmeta. Sedmično, učenik ima 30-ak časova, po 45 minuta, od čega iz jednog predmeta ima oko 2-4 časa. Dnevno, učenik ima do 7 časova u istoj smeni, jutarnjoj ili popodnevnoj.
Zavisno od smera i razreda, predmeti mogu biti: [[srpski jezik]] i [[književnost]], prvi i drugi strani jezik ([[engleski jezik|engleski]], [[nemački jezik|nemački]], [[francuski jezik|francuski]], [[španski jezik|španski]], [[italijanski jezik|italijanski]] ili [[ruski jezik|ruski]]), [[latinski jezik]], [[ustav]] i [[prava građana]], [[sociologija]], [[psihologija]], [[filozofija]], [[logika]], [[historija|istorija]], [[geografija]], [[biologija]], [[matematika]], [[fizika]], [[kemija|hemija]], [[računarstvo]] i [[informatika]], muzička kultura, likovna kultura, fizičko vaspitanje.
Za svaki od predmeta učenik dobija ocenu tokom cele godine od 1 do 5 , dok se na kraju polugodišta (početak januara i juna) izvodi zaključna ocena. Na kraju školske godine (početak juna) izvodi se i zaključna ocena predmeta i razreda. Učenik prelazi u viši razred ukoliko na kraju školske godine ni jedna od zaključnih predmetnih ocena nije nedovoljna (1). Srednja vrednost, [[aritmetička sredina]] prolaznih ocena 2-5 predmeta je ocena uspeha učenika.
== Vanjske veze ==
|
