Podjela Poljske – razlika između verzija

* [[5. kolovoza]] [[1772.]]

* [[23. siječnja]] 1793.

* [[24. listopada]] [[1795.]]

Poljsku su podijelili [[Rusko Carstvo]], [[PruskaPrusko Kraljevstvo]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburška monarhija]].

[[Datoteka:Rejtan Upadek Polski Matejko.jpg|mini|300px|''Pad Poljske'']]

Za vrijeme vladavine Vladislava IV ( 1632 - 1.648 1648) razvio se princip [[liberum veto|liberum veta]]. Liberum veto je podrazumijevao da svaki zastupnik u poljskom Sejmu može blokirati zakon. Zakoni su se donosili jednoglasno. Postalo je jako teško djelovati pod tim uvjetima. Liberum veto je stvorio uvjete za raspad Poljske. Strane diplomate bi potplatili jednog zastupnika, a taj je onda mogao sprječava donošenje odluka sukladno zahtjevima stranih sila. Država je postala izuzetno neučinkovia.

Za vrijeme [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] , Poljska je ostala neutralna, iako je imala simpatije za savez Francuske, Austrije i Rusije. Dozvolila je ruskoj vojsci napad na Prusku preko Poljske. [[Fridrik II. Veliki]] se osvetio tiskajući lažne poljske novčanice i na taj način je Poljsku gospodarski teško oštetio. Rusija je kontrolirala velik dio poljskog plemstva, pa je 1767 . preko ruskog veleposlanika u Varšavi Nikolasa Repnina i Rusiji lojalnog poljskog plemstva, prisilila Sejm na donošenje Repninovog ustava 1767. Prije toga su zarobili i protjerali nekoliko protivnika toga ustava. Na tom zasjedanju odluke se nisu donosile principom liberum veta, nego principom konfederalnog Sejma, tj. većinom. Novim ustavom poništene su kraljeve reforme iz 1764. godine. Novim ustavom iz 1767. i dalje se jamčio liberum veto. Međutim, Poljska-Litva je prisiljena pred pruskim zahtjevima tražiti zaštitu Rusije. Pruska je zahtijevala dio sjeverozapada da bi spojila svoj teritorij oko [[Königsberg]]a s ostalim teritorijima.

Repnina je zahtijevao vjerske slobode za pravoslavce i protestante. To je izazvalo žestoku reakciju katoličke crkve i došlo je do rata Konfederacije iz Bara sa Rusijom. Rat je trajao od 1768 . do 1772 . godine. Konfederaciju iz Bara predstavljalo je poljsko plemstvo (šljahta), koje je bilo nezadovoljno ruskim miješanjem u poljske unutrašnje stvari, a bili su nezadovoljni i kraljem. Poljsko plemstvo pozivalo je u pomoć strane sile. Tada je započeo i rat Turske protiv Rusije (1768-1774). Strane sile su se počele miješati. Austrija je u početku pomagala Poljake.

[[Katarina Velika]] je tajnom diplomacijom pridobila Prusku i Austriju. Tri sile su sklopile dogovor da održavaju ''[[status quo]]'' i da se ne mijenjaju poljski zakoni. Taj savez je kasnije postao poznat pod imenom "savez tri crna orla", jer su sve tri velesile imale crnog orla u grbu. Poljaci su pokušali istjerati strane sile u pobuni Konfederacije iz Bara (1768-1772), ali nisu imali nikakve šanse protiv dobro obučene ruske vojske, koja ih je teško porazila. U to doba kaosa i ukrajinski seljaci su se pobunili 1768. i pobili su šljahtu i katoličke, unijatske i židovske svećenike

== Prva podjela Poljske (1772) ==

[[Datoteka:Rzeczpospolita Rozbiory 2.png|mini|300px|Druga podjela Poljske (1793)]]