Cislajtanija – razlika između verzija

== HistorijaPovijest ==

}}</ref> [[Mađari]] su i nadalje ostali nezadovoljni svojim položajem u monarhiji i odbacili taj ustav [[1865]]. pa je to nakrajuna kraju dovelo do [[Austro-Ugarska nagodba|Austro-Ugarske nagodbe]] - [[1867]].

Zbog togtoga je u decembru [[1867]]. donesen je novi ustav, koji je ponovno vratio na snagu [[Februarski patent]], ali sa primjenom samo po Cislajtaniji, a ne i po [[Translajtanija|Translajtaniji]] a [[Carevinsko vijeće]] postalo je parlament Cislajtanije.

''Donji dom'' (Abgeordnetenhaus) Carevinskog vijeća, zbog heterogenog nacionalnog sastava bio je vrlo nestabilan, bez jake parlamentarne većine pa su se između [[1867]]. - [[1918]]. na čelu austrijske vlade izmjenila čak 29 [[premijer]]a. U parlamentu su vladala krhka savezništva, koja su često pucala. Relativno uspješniuspješno periodrazdoblje ''K.u.k. vlade'' bilo je zatijekom savjeza (koalicije) sa [[Poljaci|poljskim]] poslanicima iz [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]], koje su kupili posebnim propisima kao ''zemlju u razvoju'', i uz podršku poljskih poslanika (Polenklub), poput [[grof]]a [[Kasimir Felix Badeni|Kazimira Felixa Badenija]].

U Abgeordnetenhausu se često vodila borba između [[nemci|njemačkih]] [[nacionalizam|nacionalističkih partija]] i njihovih [[Slaveni|slavenskih]] oponenenataprotivnika, naročito [[češka Republika|čeških]] [[radikal]]a koji su načelno uskratili pravo [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] da donosi bilo kakve odluke relevantnevažne za češke zemlje, i bojkotirali rad parlamenta od [[1897]]. To je razljutilo radikalne [[nemci|njemačke]] [[nacionalizam|nacionaliste]] pod vodsvomvodstvom [[Georg Ritter von Schönerer|Georga von Schönerera]], koji su s druge strane zahtijevali raspuštanje monarhije i ujedinjenje njemačko-austrijskih zemalja u [[Nemačko Carstvo|Njemačko Carstvo]]. Zbog tog je car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] ponovno morao vladati kao [[autokrat]] - carskim [[dekret]]ima ('' Kaiserliche Verordnungen'') i sam postavljati vlade.