Albanska književnost – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Bot: Menjam datoteku/fajl Migjeni11.jpg sa Migjeni_(portrait).jpg.
Red 116:
[[Fan Noli]] (1882.–1965.) jedan je od najistaknutijih predstavnika napredne književnosti. Bio je svestrana ličnost: ugledni pjesnik, povjesničar, dramaturg, esteta i muzikolog, publicist, prevoditelj i majstor albanskog jezika. Noli je svojom poezijom, nefiktivnom, znanstvenom i vjerskom prozom, kao i svojim prijevodima, odigrao temeljnu ulogu u razvoju modernog albanskog jezika. Predgovori koje je pisao vlastitim prijevodima djela svjetske književnosti učinili su ga najistaknutijim albanskim [[Književni kritičar|književnim kritičarem]] međuratnog razdoblja. Kao žestoki protivnik feudalne hijerarhije, Noli piše prvu ozbiljniju albansku dramu, pod naslovom ''Izraelci i Filistejci'' (''Izraelitë e Filistinë'', objavljena 1907.), u kojoj se obračunava s reakcionarnim snagama. Koristi i biblijske motive da bi s pomoću aluzija i satire kritizirao vladajuće slojeve, npr. u pjesmama ''Marš Krista'', ''Krist s korbačem'' i ''Mojsije u šumi''. U sugestivnim političkim elegijama – ''Prognani samrtnik'' (''Syrgjyn vdekur'', 1926.), ''Dragobijska špilja'' (''Shpelle e Dragobisë'', 1925.) – oplakuje tragično preminule suborce, a u svojoj najboljoj pjesmi ''Obalama rijeke'' (''Anës lumenjve'', 1930.) tuguje što narod pati pod terorom.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}}
 
[[Datoteka:Migjeni11Migjeni (portrait).jpg|thumb|right|195px|Millosh Gjergj Nikolla ([[Migjeni]])]]
Tipični predstavnik [[Realizam (književnost)|realizma]] bio je [[Millosh Gjergj Nikolla]], poznat pod kraticom Migjeni (1911.–1938.), koji je također pripadao naprednoj revolucionarnoj književnosti. Pisao je pjesme i [[Novela|novele]] s opisima teškog života narodnih masa i pozivima na konačnu narodnu pobjedu (pjesme ''Sinovi novog stoljeća'', ''Buđenje'' i dr.) Pjesme su mu sakupljene u zbirci ''Slobodni stihovi'' (''Vargjet e lira'', 1936.), ali zbog pjesnikove napredne orijentacije nisu bile puštene u prodaju. Prozna su mu djela još jače natopljena socijalnom tematikom i slikaju tragični položaj pojedinca u tadašnjem društvu: ''Legenda o kukuruzu'' (''Legjenda e misrit'') govori o gladi i bijedi i svrstava se među najjača albanska prozna svjedočnastva uopće, a ''Zabranjena jabuka'' (''Mollë e ndalume'') slika gradske muke radnika.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}} Neke su Migjenijeve priče pravi [[roman|romani]] u malom; njihove teme predstavljaju sukob pojedinca s institucijama te patrijarhalni i konzervativni moral. Buntovna priroda Migjenijevog talenta razbila je tradicionalizam albanske poezije i proze unoseći novi stil i forme u poeziju i prozu. Jedan je od najvećih reformatora albanske književnosti i prvi veliki moderni albanski književnik.