Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 3 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.8
Rescuing 7 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.8.1
Red 11:
=== Pisma suca Frederika Harhoffa 2013. ===
[[Datoteka:ICTY Detention Unit cell.jpg|desno|mini|225px|Zatvorska ćelija MKSJ-a]]
13. 6. 2013., danski dnevni list ''BT'' objavio je privatno pismo suca MKSJ-a, [[Frederik Harhoff|Frederika Harhoffa]], u kojem je isti izrazio strah svojim prijateljima jer su ga tri nedavne oslobađajuće presude koje su 2012. i 2013. izrečene u Haškom tribunalu ostavile sa "snažnim neprijatnim osjećanjem da je sud promijenio svoj kurs pod pritiskom 'vojnog establišmenta' iz nekih uticajnih zemalja." Implicirao je da je predsjednik MKSJ-a, [[Theodor Meron]], izvršio pritisak na druge suce kako bi se od 2012. postrožili kriteriji za osuđivanje.<ref>{{cite web|title="Bomba" u tribunalu|url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/quotbombaquot-u-tribunalu.25.html?cat_id=1&news_id=15049|publisher=Sense Agency|date=13. lipnja 2013|accessdate=20. lipnja 2013|archivedate=2013-06-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130621141527/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/quotbombaquot-u-tribunalu.25.html?cat_id=1&news_id=15049|deadurl=yes}}</ref> William Schabas, koji predaje međunarodno pravo na sveučilištu [[Middlesex]] u Londonu se složio da su te tri oslobađajuće presude "oslabile poruku [tribunala], jer sada ima manje zaštite za civile i ljudska prava.”<ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2013/06/15/world/europe/judge-at-war-crimes-tribunal-faults-acquittals-of-serb-and-croat-commanders.html?_r=0|title=Judge at War Crimes Tribunal Faults Acquittals of Serb and Croat Commanders|author=Marlise Simmons|publisher=New York Times|date=14. lipnja 2013|accessdate=20. lipnja 2013}}</ref> Nakon pisma, na prvoj sljedećoj konferenciji za novinare u MKSJ-u, 18. 6., glasnogovornica nije željela komentirati inicijative nekih udruženja žrtava za potpisivanje peticije kojom će se od UN-a tražiti formiranje nezavisne istražne komisije za provjeravanje navoda iz pisma sudije Harhoffa, kao ni pitanje da li će ured tužilaštva tražiti da se o tome sprovede interna istraga u tribunalu.<ref>{{cite web|title=Strategija noja|url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/strategija-noja.25.html?news_id=15069&cat_id=1|publisher=Sense Agency|date=18. lipnja 2013|accessdate=20. lipnja 2013|archivedate=2016-03-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306205526/http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/strategija-noja.25.html?cat_id=1&news_id=15069|deadurl=yes}}</ref>
 
[[Vojislav Šešelj]] je iskoristio to pismo kako bi od MKSJ-a zatražio da diskvalificira Harhoffa iz pretresnog vijeća u njegovom predmetu zbog "pristranosti". MKSJ je to prihvatio te je Harhoff diskvalifciran 29.8. 2013. Ostala dva suca, Jean-Claude Antonetti i Flavia Lattanzi, su se usprotivila toj odluci MKSJ-a i pozvala na preispitivanje presude, ali je MKSJ to odbio.<ref>{{cite web| title=MOTION FOR RECONSIDERATION OF DISQUALIFICATION OF JUDGE HARHOFF DENIED| url=http://sense-agency.com/icty/motion-for-reconsideration-of-disqualification-of-judge-harhoff-denied.29.html?cat_id=1&news_id=15383| date=7.10. 2013| publisher=Sense Agency| access-date=2014-11-07| archivedate=2016-03-05| archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305004113/http://sense-agency.com/icty/motion-for-reconsideration-of-disqualification-of-judge-harhoff-denied.29.html?cat_id=1&news_id=15383| deadurl=yes}}</ref> Time je presuda u predmetu Šešelj, koja je isprva trebala biti izrečena u 30.10. 2013., odgođena unedogled. Harhoffa je zamijenio novi sudac, Mandiaye Niang, te time upotpunio tročlano vijeće, ali je morao početi čitati sve dokumente ispočetka te procijenio da mu za to treba "najmanje godina i pol".
 
7.11. 2014., pretresno vijeće je većinom odlučilo da se Šešelj, koji je u Haagu od 2003. bez presude, pusti na privremenu slobodu zbog zdravstvenih razloga bez ikakvih konzultacija sa tužiocem ili optuženim. Florence Hartmann opet je to uzela kako bi kritizirala Tribunal: "Pravo pitanje je šta rade sudije? Sudije nisu bolesni, ako jesu neka idu u penziju! Oni nisu bolesni, šta rade četiri godine otkako je završeno suđenje, to nas zanima? Ako se slučajno desi da optuženik umre prije presude, ako imate četiri godine od kraja suđenja, onda je kriv sudija i Sud, a ne bolest."<ref>{{cite web|title=Florence Hartmann za Klix.ba: Ako je bolestan Šešelj, nije sudija, gdje je presuda?| date=7.11. 2014| publisher=klix.ba| url=http://www.klix.ba/vijesti/regija/florence-hartmann-za-klix-ba-ako-je-bolestan-seselj-nije-sudija-gdje-je-presuda/141106164}}</ref> [[Nataša Kandić]] je to uzela kao primjer fijaska MKSJ-a:
Red 21:
=== Pad, slabljenje ugleda i odustajanje od presuda ===
Od 2012., MKSJ je pooštrio pravila osuđivanja te su se tako dogodile četiri oslobađajuće presude koje su na kraju potkopala njegov kredibilitet. Prvo je bilo slučaj [[Ante Gotovina]] i [[Mladen Markač]], u kojem su dvojica zapovjednika isprva osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora zbog zločina tijekom Operacije Oluja, samo da bi ih godinu i pol kasnije, 16.11.2012., žalbeno vijeće, kojim je predsjedao Theodor Meron, oslobodilo svih optužbi i većinom glasova odbilo utvrditi granicu udaljenosti topničkog udara od cilja kojim se može odrediti protupravno granatiranje neke mete. Dva suca u žalbenom vijeću koja su ostala u manjini se nisu slagala s takvom presudom: Carmel Agius je u izdvojenom mišljenju zapisao da postoji dovoljno dokaza za njihovu krivicu{{sfn|MKSJ|16.11. 2012|loc=str. 87, 93}} dok je Fausto Pocar zapisao da se "fundamentalno ne slaže sa cijelom žalbenom presudom, koja je u suprotnosti sa bilo kakvim smislom pravde".{{sfn|MKSJ|16.11. 2012|loc=str. 121}} Pravnica Janine Natalya Clark je zapisala kako je presuda i "interno i eksterno problematična", da "zanemaruje ukupnost dokaza" te da je stoga "nepotpuna".<ref>{{cite journal|last=Clark| first=Janine Natalya| year=2013| title=Courting Controversy - The ICTY’s Acquittal of Croatian Generals Gotovina and Markač| doi=10.1093/jicj/mqt009|journal=[[Oxford University Press]]|volume=11|issue=2| }}</ref> [[Zoran Pusić]], predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava u Hrvatskoj, također je kritizirao takvu odluku:
{{citat3|Razlika između osude na 24 godine zatvora i oslobađajuće presude, donesene bez i jedne nove činjenice, svjedočenja ili dokaza ozbiljna je mrlja na rad MKSJ; ili je Raspravno ili je Žalbeno vijeće gadno pogriješilo. O stupnju racionalnosti ove presude govori nešto i podatak da su se najtočnija predviđanja pokazala ona katoličkog klera, koji je godinama sotonizirao "Haški sud", a u ovom je slučaju prognozirao oslobađajuću presudu pod utjecajem molitvenog bdijenja... Međutim, egzodus Srba iz Hrvatske, zločini, žrtve, zataškavanje i neprocesuiranje zločina [...] ostale su činjenice koje, na žalost, odluka ni jednog suda ne može promijeniti.<ref>{{cite web| title=Kako izbjeći da nas presuda ne osudi na sukob| url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-izbjeci-da-nas-presuda-ne-osudi-na-sukob.25.html?cat_id=1&news_id=14423| publisher=Sense Agency| date=30.11. 2012| access-date=2014-11-07| archivedate=2016-03-05| archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305195428/http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-izbjeci-da-nas-presuda-ne-osudi-na-sukob.25.html?cat_id=1&news_id=14423| deadurl=yes}}</ref>}}
 
Drugo je bilo kada je 2013. pravomoćnom presudom oslobođen [[Momčilo Perišić]], bivši načelnik Generalštaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], jer "nema dokaza da je logistička, materijalna, kadrovska i druga pomoć koju je, kao načelnik Generalštaba VJ pružao vojskama bosanskih i hrvatskih Srba, bila ''konkretno usmjerena'' na vršenje zločina, pa se samim tim ne može osuditi za pomaganje i podržavanje tih zločina".<ref>{{cite journal|last1=Coco|last2=Gal|first1=Antonio|first2=Tom|year=2014| title=Losing Direction - The ICTY Appeals Chamber’s Controversial Approach to Aiding and Abetting in Perišić| journal= [[Oxford University Press]]|volume=12|issue=2| doi=10.1093/jicj/mqu010| }}</ref><ref name="Klarin">{{cite web| url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/konkretna-usmerenost-poslednjih-odluka-zalbenog-veca.25.html?cat_id=1&news_id=14728| title=Konkretna usmjerenost posljednjih odluka žalbenog vijeća | publisher=Sense Agency| accessdate=4. lipnja 2013| date=6. ožujka 2013| archivedate=2013-03-11| archiveurl=https://web.archive.org/web/20130311122507/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/konkretna-usmerenost-poslednjih-odluka-zalbenog-veca.25.html?cat_id=1&news_id=14728| deadurl=yes}}</ref> Mirko Klarin navodi da su se za ta dva slučaja pooštrili standardi kako se u nekim budućim ratovima nitko ne bi mogao pozvati na te presuda radi optuživanja nekog vođe ili političara:
{{citat3|Slučaj generala Perišića sadržao je još "opasniji potencijal" od onog iz predmeta Gotovina: da Tribunal nekim "nepromišljenim pravnim standardima", ograniči mogućnost pomaganja i podržavanja - oružjem, municijom, logistikom... - "pobunjeničkih" ili "demokratskih" snaga u drugim zemljama, kao što su recimo [[Sirija]], [[Libija]] ili [[Sudan]]. Ili da, još gore, one koji pružaju pomoć izloži riziku krivične odgovornosti za zločine koje su počinili oni kojima je pružena pomoć.<ref name="Klarin"/>}}
 
Red 36:
 
Četvrto je bilo kada je 31. 3. 2016. prvostupanjskom presudom oslobođen ultranacionalistički [[Vojislav Šešelj]], a koju je izreklo pretresno vijeće koje je vodio sudac Jean Claude Antonetti. Nakon presude, MKSJ je zasut masovnim kritikama, najvećim u svojoj historiji, između ostalog jer se time nakon slučaja Perišić i Stanišić i Simatović oformio dojam da tribunal odbija da osudi bilo koga iz Srbije za rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Činjenica da je 24.3. 2016. u presudi [[Radovan Karadžić|Karadžiću]] Šešelj proglašen članom [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog pothvata]], a u vlastitoj presudi je oslobođen, ukazalo je na veliku unutarnju nedosljednost MKSJ-a.<ref name="pobačaj"/> Sense Agecija, koja je izvještavala o svim suđenjima pred MKSJ-om, je povodm presude objavila članak "Pobačena pravda" i zapisala:
{{citat3|Suđenje na kojem je sve što je moglo da krene naopako, krenulo naopako, nije ni moglo da završi drugačije nego pobačenom presudom!... Bila je to, inače, prva tribunalova "presuda u odsustvu", budući da je Pretresno veće pre dve sedmice po treći put kapituliralo pred Šešeljem odustajući od naloga Srbiji da osigura njegovo prisustvo izricanju presude, nakon što je optuženi poručio da mu ne pada ni na kraj pameti da dolazi u Hag. Reći da je ovo četvrta kapitulacija Tribunala pred Šešeljem bio bi eufemizam. Konsternacija kojom je dočekana današnja presuda može se porediti samo sa šokom izazvanim presudama Gotovini i Perišiću. S tim što su se te presude ipak mogle tumačiti nekakvim, nazovimo ih teorijama zavere: da su pisane po meri velikih sila koje upražnjavaju granatiranje (ili "droniranje") nastanjenih područja; ili rado pružaju logističku, materijalnu i drugu pomoć pobunjeničkim ili oslobodilačkim snagama u svrhu promene režima u trećim zemljama, pa im ne odgovara da međunarodni sud postavlja u tom području nekakve pravne standarde. Oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju deluje kao pokušaj rušenja dosadašnje sudske prakse Haškog tribunala.<ref name="pobačaj">{{cite web|publisher=Sense Agency|title=Pobačena presuda|url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/pobacena-presuda.25.html?news_id=16995&cat_id=1|date=31. 3. 2016|access-date=2016-04-01|archivedate=2016-04-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160405215009/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/pobacena-presuda.25.html?cat_id=1&news_id=16995|deadurl=yes}}</ref>}}
 
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj [[Milorad Pupovac]] ocijenio je kako oslobađajuća presuda Šešelju teško kompromitira Haški sud koji "svoj posao završava na najgori mogući način", te kako "sve više nalikuje na trgovinu pred zatvaranjem, u kojoj se rasprodaje pravda".<ref>{{cite web|title=Pupovac: Najgori mogući kraj rada Haškog suda|publisher=Al Jazeera|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/pupovac-najgori-moguci-kraj-rada-haskog-suda|date=1. 4. 2016}}</ref> Bivši hrvatski predsjednik [[Stjepan Mesić]] je izjavio: "Kao i kada on govori o 'balijama' na isti način, on ustvari, govori o svim Bošnjacima koje treba očistiti.[...] a sud to naziva ohrabrivanjem srpskih vojnika. Ohrabrivanje u čemu?".<ref>{{cite web|title=Mesić za AJB: Presuda Šešelju je skandalozna i politička|publisher=Al Jazeera|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mesic-za-ajb-presuda-seselju-je-skandalozna-i-politicka|date=31. 3. 2016}}</ref> Posebno je kritizirano što je Antonetti zaključio kako je "[[velika Srbija]] politički, a ne zločinački pokret", te kako je relativizirao značaj Šešeljeve retorike. Udruga ''Documenta'' je tim povodom objavila sljedeći tekst: "''Šešeljev doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu koji se po navodima optužnice ogledao u regrutiranju dobrovoljačkih paravojnih četničkih formacija, planiranju prisilnog osvajanja teritorija u Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji te u BiH, prisilnim zatvaranjem nesrba u logore gdje su bili podvrgnuti mučenjima i ubojstvima te zapaljiva i ekstremno nacionalistička retorika i ratna propaganda kojom je poticao na činjenje zločina, za sudsko vijeće suca Antonettija tek je odraz Šešeljeve političke strasti usmjerene ka podizanju morala i legitimna podrška ratnim naporima srpskih paravojnih formacija...[ovo je] rezultiralo najporaznijom prvostupanjskom presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) do sada''".<ref>{{cite web|title=Documenta: Presuda Šešelju najporaznija je do sada|date=31. 3. 2016|url=http://www.documenta.hr/hr/documenta-presuda-%C5%A1e%C5%A1elju-najporaznija-je-do-sada.html|publisher=Documenta}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ivan Penava, gradonačelnik [[Vukovar]]a, je izjavio: "Hrvatskom narodu ovo je poruka kako se treba uzdati u sebe, a ne računati na pomoć međunarodnih elemenata, jer, kako su promatrali zločine, tako su izrekli presudu."<ref>{{cite web|title=Reakcije nakon presude Šešelju|publisher=Al Jazeera|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/reakcije-nakon-presude-seselju-sok-i-nevjerica-u-bih-i-hrvatskoj|date=31. 3. 2016}}</ref>
 
Dejan Anastasijević je u časopisu ''[[Vreme]]'' zaključio: "Današnjim obrazloženjem, Antonetti je prevazišao sebe: u jednom trenutku je počeo da govori o „Srbima pravoslavne, katoličke i islamske vere", čime je pokazao da je usvojio ideologiju optuženog".<ref>{{cite web|title=Sigurna kuća za Šešelja|author=Dejan Anastasijević|publisher=Vreme|date=31.3. 2016|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1381364}}</ref> Sam Šešelj je čak i nakon presude održao konferenciju u Beogradu i još jednom otvoreno potvrdio svoju velikosrpsku ideologiju.<ref>{{cite web|title=Šešelj od Haaga traži 14 milijuna Eura: 'Ideja o 'Velikoj Srbiji' je besmrtna! Imao sam sreće da mi nije sudio idiot koji je presudio Karadžiću|publisher=Jutarnji lsit|url=http://www.jutarnji.hr/seselj-od-haaga-trazi-14-milijuna-eura--ideja-o--velikoj-srbiji--je-besmrtna--/1552292/|date=31. 3. 2016|access-date=2016-04-01|archivedate=2016-04-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160402173435/http://www.jutarnji.hr/seselj-od-haaga-trazi-14-milijuna-eura--ideja-o--velikoj-srbiji--je-besmrtna--/1552292/|deadurl=yes}}</ref>
 
Sutkinja iz pretresnog vijeća [[Flavia Lattanzi]] se oštro protivila odluci Antonettija i predala izdvojeno mišljenje: "Zatim konstatujem i da većina zaključaka većine članova Veća nije dovoljno obrazložena, ili čak uopšte nije obrazložena, te da time nije ispunjena obaveza svakog pretresnog veća da donese presudu koja je obrazložena kako radi optuženog, tako i radi tužilaštva. Taj princip podrazumeva da se navedu činjenični i pravni razlozi na koje se dato pretresno veće oslanja...Još jedan primer: rat, koji većina članova Veća, kako se čini, smatra legitimnim jer je imao za cilj zaštitu srpskih interesa, ili činjenica da se nesrpsko stanovništvo naoružavalo, tretiraju se kao relevantni elementi na osnovu kojih se može isključiti da je u Hrvatskoj i BiH izvršen rasprostranjen i sistematski napad, ili smatrati da razaranje sela i verskih objekata ne predstavlja zločine. I poslednji primer: većina članova Veća smatra da to što regrutovanje i raspoređivanje dobrovoljaca nije samo po sebi protivzakonito predstavlja relevantan element, i na osnovu toga odbacuje odgovornost Vojislava Šešelja za pomaganje i podržavanje, ne uzimajući pritom u obzir merodavnu sudsku praksu koja se odnosi na to pitanje. Svi ti razlozi, od kojih presuda doneta većinom glasova vrvi, odnose se pre na ''[[ius ad bellum]]'' i na ustavno pravo bivše Jugoslavije nego na ''ius in bello'', koje je jedino merodavno pred ovim Međunarodnim sudom... Ja sam osim toga uverena da u spisu predmeta imamo sve dokaze koji su potrebni da bi se van razumne sumnje zaključilo da je u Hrvatskoj i BiH izvršen rasprostranjen ili sistematski napad, kao i da su u tom kontekstu počinjeni zločini protiv čovečnosti, između ostalog i u Vojvodini (odnosno Srbiji). Pod izgovorom da je Tužilaštvo loše obavilo svoj posao – a uvek se može bolje, pa je tako i Pretresno veće moglo bolje da radi od samog početka ovog predmeta, uprkos teškoćama sa kojima se tokom suđenja suočavalo – većina članova Veća zanemaruje sva pravila međunarodnog humanitarnog prava koja su postojala pre osnivanja ovog Međunarodnog suda, kao i sva pravila merodavnog prava koja su formulisana tokom njegovog rada, da bi u svojoj presudi oslobodilo Vojislava Šešelja."<ref>{{cite web|title=Delimično suprotno mišljenje sutkinje Lattanzi|url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/delimicno-suprotno-misljenje-sutkinje-latanci.25.html?news_id=16996&cat_id=1|publisher=Sense Agency|date=31.3. 2016|access-date=2016-04-01|archivedate=2016-04-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160405215057/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/delimicno-suprotno-misljenje-sutkinje-latanci.25.html?cat_id=1&news_id=16996|deadurl=yes}}</ref>
 
=== Konferencija: Obilježavanje 20. godišnjice MKSJ - Protest protiv Theodora Merona u Sarajevu ===