Fašizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene oznake: vraćena izmjena mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
m Vraćene izmjene 87.116.164.55 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika InternetArchiveBot oznaka: vraćanje |
||
Red 1:
[[Datoteka:Fascist symbol.svg|mini|Svežanj pruća, simbol fašizma]]
'''Fašizam''' je [[ideologija]] i [[režim]] radikalnog autoritativnog [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Antikomunizam|antikomunizma]] koje karakteriše moć [[Diktatura|diktature]] buržoazije, nasilna kontrola opozicije i kontrola sredstava proizvodnje, razmene i distribucije. Fašizam je naziv za ideologije i pokrete koji smatraju kako je država temelj ljudskog društva, odnosno institucija koja treba u potpunosti nadzirati svaki aspekt društvenog života. Fašizam je državno uređenje koje radikalno ograničava [[ljudska prava]] radi veće stabilnosti i bržeg napretka. Fašizam se protivi
Fašizam je ime dobio po pokretu koga je u [[Kraljevina Italija|Italiji]] osnovao [[Benito Mussolini]] i koji je bio na vlasti do [[1922|1922.]] do [[1943|1943.]] godine. Fašizam je poslužio kao inspiracija za mnoge druge pokrete u Evropi i svijetu prije [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], od kojih je najpoznatiji [[nacionalsocijalizam]] koji je vladao [[Nemačka|Njemačkom]] od [[1933|1933.]] do [[1945|1945.]] godine. Fašistički režimi i pokreti su se razlikovali od zemlje do zemlje, ali im je zajednička bilo stavljanje države iznad pojedinca i njegovih prava, politički sistem izgrađen oko jedne stranke i jednog vođe, te korporativni ekonomski sistem kome je cilj bio postići harmoniju između različitih društvenih klasa.
Red 10:
Zajednica je jedinstvena, organski raščlanjena država (italijanski fašizam) ili jedinstvo garantovano krvlju i zemljom (nemački fašizam). Jedinstvo zajednice je uslov socijalnog, političkog i ekonomskog preporoda. Borba je prirodni način opstanka čoveka. Jedinstvo nacije se uspostavlja krvnom čistotom iste. Sve razlike (kulturne, verske, političke i sl.) treba ukinuti jer one dovode u pitanje temelje zajedništva. Teror je legitimno sredstvo za uspostavljanje ujednačavanja.
Fašizam nije nestao sa historijske scene s krajem drugog svjetskog rata, [[Francova diktatura|Frankova]] [[Španija|Španjolska]] i [[António de Oliveira Salazar|Salazarov]] [[Portugal]] opstaje do 70-ih godina [[20. vijek|XX. stoljeća]], a Pinochetova diktatura u [[Čile|Čileu]], Videlova u [[Argentina|Argentini]], [[Suharto|Suhartova]] u [[Indonezija|Indoneziji]], [[Idi Amin|Idi Aminova]] u [[Uganda|Ugandi]], diktatura pukovnika u [[Grčka|Grčkoj]] i najnovija Erdoganova diktatura u [[Turska|Turskoj]] primjeri su režima s potpunim ili većinskim primjesama fašizma. Fašizam se danas koristi kao pejorativan termin kojim se neki režim, institucija ili pojedinac opisuje kao neopravdano represivan pa tako mnogi teoretičari u mnogim kapitalističkim sistemima koji sebe proglašavaju "demokratskim" dijagnosticiraju mnoge elemente fašizma te govore o ''sofisticiranoj diktaturi'' i ''sofisticiranom fašizmu'' unatoč formalnom dvostranačju ili
== Izraz ''fašizam'' ==
|