Branko Kostić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Smiroje (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
biografija
Red 25:
|naslednik3=[[Momir Bulatović]]
}}
'''Branko Kostić''' ([[Rvaši]] kod [[Cetinje|Cetinja]], [[28. avgust]] [[1939]]), ekonomista iPodgorica, društveno-politički20. radnikavgust [[Socijalistička2020), Federativnajugoslovenski Republikapolitičar, Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SRprivrednik, Crneuniverzitetski Gore]]profesor.
 
== Biografija ==
Završio je Ekonomski fakultet 1962, magistrirao 1977, doktorirao 1980; sve na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
Rođen je 28. avgusta 1939. godine u Rvašima kod Cetinja. Završio je [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomski fakultet u Beogradu]]. Član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugosalvije]] postao je [[1957]]. godine.
 
Obavljao je brojne odgovorne političke funkcije u doba Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ):
Bio je organizacioni sekretar fakultetskog komiteta i sekretar Univerzitetskog komiteta SKJ u [[Beograd]]u, član [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Crne Gore|SK Crne Gore]] od Četvrtog kongresa, član pa predsednik CK Narodnog odbora Crne Gore od [[1963]], član i predsednik CK [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Saveza omladine Jugoslavije]], član Izvršnog odbora [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|SSRN Crne Gore]], predsednik Sekcije za društvene organizacije Republičke konferencije Crne Gore. Bio je i savetnik za komercijalne poslove Aluminijumskog kombinata u Titogradu.
 
* Predsjednik Centralnog komiteta Saveza omladine Crne Gore (1963-1968)
Bio je predsednik Predsedništva SR Crne Gore od [[17. mart]]a [[1989]]. do [[23. decembar|23. decembra]] [[1990]]. i vršilac dužnosti predsednika [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništva SFR Jugoslavije]] od [[6. decembar|6. decembra]] [[1991]]. do [[15. jun]]a [[1992]]. godine, kada je funkcija ukinuta. Bio je i četrnaesti generalni sekretar [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] od 6. decembra 1991. do 15. juna 1992. godine.
 
* Potpredsjednik Izvršnog vijeća (Vlade) Crne Gore (1986-1989)
Godine 1990, postao je član [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|Demokratske partije socijalista Crne Gore]], naslednika SK Crne Gore. Od [[16. maj]]a 1991. godine, bio je član Predsedništva SFR Jugoslavije.
 
* Predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore (1989-1991)
Bio je veliki zagovaratelj srpsko-crnogorskog zajedništva.
 
* Delegat (poslanik) u Skupštini SFRJ i predsjedavajući delegacije Crne Gore u Vijeću republika i pokrajina (1991)
 
* Potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i kasnije vršilac dužnosti predsjednika Predsjedništva SFRJ (od polovine maja 1991. do polovine juna 1992. godine, kada je ta funkcija ukinuta).<ref>„Ko je ko u Crnoj Gori“, Budva, 2004; Istorijski leksikon Crne Gore.</ref>
 
Kao predsjednik Predsjedništva Crne Gore bio je predsjednik Odbora za prenos posmrtnih ostataka kralja Nikole i članova kraljevske porodice iz San Rema na Cetinje.
 
Sedamdesetih godina 20. vijeka izgradio je karijeru u privredi i njegovo ime se vezuje za najuspješnije godine rasta i razvoja tada najvećeg preduzeća u Crnoj Gori. Bio je savjetnik, a zatim komercijalni (1969-1974) i generalni direktor Kombinata aluminijuma u Titogradu (1974-1978).
 
Nakon napuštanja Kombinata aluminijuma nastavio je karijeru na Univerzitetu Crne Gore. Bio je naučni savjetnik u Institutu za tehnička istraživanja, jedan od osnivača Građevinskog fakulteta i redovni profesor ekonomskih predmeta na svim tehničkim fakultetima, do odlaska u penziju 2003. godine. Potpuni prikaz objavljenih radova je dat u njegovoj bio-bibliografiji u Spomenici Građevinskog fakulteta (Spomenica, 2000).<ref>ed. Vujović, Arsenije (2000). ''Spomenica Građevinskog fakulteta''. Podgorica: Univerzitet Crne Gore, Građevinski fakultet u Podgorici. str. 53—56.</ref>
 
Govorio je ruski i francuski, a služio se engleskim jezikom.
 
Bio je nosilac Ordena rada sa zlatnim vijencem<ref>Georgijev, Slobodan (21. 02. 2002). „U red za medalju: Ordenje pokojne prošlosti”. ''Vreme''. Beograd: NP Vreme d.o.o. Br. 581. Pristupljeno 11. 04. 2016.</ref> i Plakete za doprinos očuvanju jugoslovenske državnosti i afirmaciji etničkih i samoopredijeljenih Jugoslovena.<ref>Elster, Robert J (2004). ''The international Who’s Who''. London: Europa Publications, Taylor & Francis Group.</ref>
 
== Objavljene knjige ==
 
 
-“Aluminijum i tehnički progres“, Institut za tehnička instraživanja – Tehnički fakulteti, Titograd, 1981
 
-„1991 – Da se ne zaboravi“, Filip Višnjić, Beograd i Obodsko slovo, Rijeka Crnojevića, 1996<ref>Kostić, Branko (1996). ''1991: da se ne zaboravi''. Beograd; Rijeka Crnojevića: Filip Višnjić ; Obodsko slovo. <nowiki>ISBN 978-86-7363-173-8</nowiki>. OCLC 36571014</ref>
 
- „Zapisi“, Vaša Knjiga, Beograd, Pegaz, Bijelo Polje, 2005<ref>Kostić, Branko (2005). ''Zapisi''. Bijelo Polje: Vaša knjiga. <nowiki>ISBN 978-86-7792-007-4</nowiki>. OCLC 213383856</ref>
 
-„Istina o razbijanju Jugoslavije – Moje svjedočenje u Hagu“, Pegaz, Bijelo Polje, 2010<ref>International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991.; Kostić, Branko (2010). ''Istina o razbijanju Jugoslavije : moje svjedočenje u Hagu''. Podgorica: Pegaz. <nowiki>ISBN 978-86-7792-244-3</nowiki>.</ref>
 
-„Ceklinski ribolovi“, 2011<ref>Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Ceklinski ribolovi : na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori :: COBISS+”. ''plus.cg.cobiss.net''. Pristupljeno 2021-08-10.</ref>
 
-„Kostići: bratstvo u Ceklinu, Stara Crna Gora ; rodoslov (od oko 1490. do 2013)", 2014 <ref>Kostić, Branko (2014). ''Kostići: bratstvo u Ceklinu, Stara Crna Gora ; rodoslov (od oko 1490. do 2013)''. Podgorica: Pegaz. <nowiki>ISBN 978-86-7792-354-9</nowiki>. OCLC 934637671</ref>
 
-„Nijesam pogazio zakletvu : intervjui, govori, izjave Tom 1 & 2“, Pegaz, Bijelo Polje, 2015<ref>Kostić, Branko (2015). ''Nijesam pogazio zakletvu: intervjui, govori, izjave Tom 1 Tom 1''. <nowiki>ISBN 978-86-7792-375-4</nowiki>. OCLC 1099735390</ref>
 
== Reference ==
<references />
 
== Literatura ==
* ''Jugoslovenski savremenici: Ko je ko u Jugoslaviji''. „Hronometar“, Beograd 1970. godina, 492. str.
 
{{Predsednici SFRJ}}