Schönbrunn – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Edgar Allan Poe je premjestio stranicu Dvorac Schönbrunn na Schönbrunn |
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
||
Red 20:
[[Maksimilijan II, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II]] [[car]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], je [[1569]]. godine u poplavnoj dolini rijeke [[Wien]] dao izgraditi kraljevski lovački ljetnikovac ''Katterburg'' čije je ograđeno lovno područje bilo ispunjeno [[fazan]]ima, [[patka]]ma, [[jelen]]ima i [[vepar|veprovima]], ali i egzotičnim pticama poput [[puran]]a i [[paun]]ova. Tokom sljedećeg vijeka, za ovo područje ustalio se naziv ''Schonbrunn'', po [[arteški bunar|arteškom bunaru]] iz kojeg se crpila voda za dvor.
[[Datoteka:Canaletto (I) 059.jpg|thumb|left|250px|<center>[[Canaletto]], ''Schönbrunn 1761.'']][[Datoteka:Palace and Gardens of Schönbrunn rough map 2008.gif|thumb|300px|<center>Plan palače i vrtova Schönbrunna<br /><small>za legendu pogledaj opis datoteke.</small>]]
Ovo lovište osobito je obožavala druga žena [[Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II]], [[Eleonora Gonzaga]] koja je mnogo vremena provodila loveći tu. Ona je pored lovačkog ljetnikovca dala dograditi oranžeriju<ref>
[[Josip I, car Svetog Rimskog Carstva]], je koncem [[17. vijek]]a odlučio obnoviti dvorac i napraviti od njega rezidenciju austrijskih careva. Arhitekti [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]] i [[Nicolaus Pacassi]] zaslužni su za projekt dvorca i njegovo uređenje u stilu dekorativnog [[barok]]a. Francuski vrtni arhitekt Jean Trehet je [[1695]]. godine oko palače zasadio [[francuski park]] s [[labirint]]om. Zajedno sa svojim vrtovima i prvim [[zoo]] vrtom na svijetu iz [[1752]], palača je savršen primjer [[Gesamtkunstwerk]]a (sjedinjenja svih umjetnosti).
| |||