Nuklearna lančana reakcija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
||
Red 7:
Temeljni princip [[Lančana reakcija|lančane reakcije]] prilično je jednostavan. [[Atom]] [[uranij]]a-235 apsorbira spori [[neutron]], koji uzrokuje njegovo cijepanje. Pri cijepanju se oslobađa [[energija]] i u prosjeku dva do tri nova neutrona, koji mogu izazvati nova cijepanja. Taj se proces naziva nuklearnom lančanom reakcijom. U nuklearnom reaktoru proces lančane reakcije kontroliramo, jer od dva do tri novonastala neutrona pri cijepanju u prosjeku samo jedan uzrokuje novo cijepanje urana 235. U reaktoru se, dakle, odvija '''kontrolirana lančana reakcija'''.
Nakon cijepanja nastaju dvije vrste neutrona: promptni i zakašnjeli. '''Promptni''' se oslobađaju neposredno nakon cijepanja, a zakašnjeli kasnije, i to samo nakon raspada nekih fragmenata, odnosno njihovih potomaka. Iako '''zakašnjeli neutroni''' čine samo malen dio, oko 0,65% svih oslobođenih neutrona, imaju presudnu ulogu za regulaciju reaktora. <ref>
Svi '''fisioni produkti''' ili '''fragmenti''' i većina njihovih potomaka [[Radioaktivnost|radioaktivni]] su i raspadaju se. U prosjeku su do konačnoga stabilnog izotopa potrebna tri do četiri radioaktivna raspada. Većinom je riječ o [[Beta-čestica|beta-raspadu]] i [[Gama-čestica|gama-raspadu]], pri čemu se oslobađaju beta-čestice, odnosno gama-zrake. Energija koja se oslobađa u tim raspadima naziva se '''zakašnjelom toplinom'''.
| |||