Manioka – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8
 
Red 22:
'''Manioka''' (popularno kasava, ponekad je nazivaju i yucca; lat. Manihot esculenta), južnoamerička biljka porodice [[Mlječike|mlječika]] (Euphorbiaceae), raširena tropskom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibi|Zapadnim Indijama]] (antilska Amerika), gdje [[Indijanci]]ma služi kao sirovina za proivodnju [[hljeb|kruha]] i [[piće|pića]]. Javlja se u dva osnovna tipa, slatku neotrovnu i gorku, otrovnu koja u sebi sadržava [[Cijanovodična kiselina|cijanovodičnu kiselinu]]. Manioka raste u obliku žbunja. Korijen (gomolj) joj je dug do 36 inči (90 cm) i debeo 3 inča (8 cm) iz kojeg Indijanci, nakon naročitog postupka dobivanje brašna i njegove detoksikacije, peku velike okrugle lepinje. U 16. stoljeću trgovci robljem prenesli su je i u [[Afrika|Afriku]].
 
Manioku Indijanci sade na poljima iskrčenima u džungli, koja zbog iscrpljivanja tla moraju napuštati svake dvije do tri godine. Za pripremu kruha i pića od kasave zadužene su žene. Najvažniji pribor za izradu brašna je [[ribež]] za kasavu <ref>[{{Cite web |title=vidi sliku |url=http://cache.virtualtourist.com/2946322-Travel_Picture-Grating_manioc_in_the_Amazon.jpg vidi|access-date=2009-06-09 sliku]|archivedate=2016-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306112457/http://cache.virtualtourist.com/2946322-Travel_Picture-Grating_manioc_in_the_Amazon.jpg |deadurl=yes }}</ref>, čiji su proizvođači poznati još iz davnina Indijanci [[Wai-Wai]]. Sastoji se od prvokutne daske od mekanog drveta, koju izradi muž, nakon čega žena po njenoj površini mora zabiti 5 do 6 tisuća (C. Lévi-Straus; Wai-Wai, str. 53) sitnih komadića oštrog kamena, u unaprijed izbodenu rupicu. Nakon što se u svaku rupicu zabije kamenčić, muž će površinu za ribanje premazati ličilom od [[cinober]]a pomiješanog s biljnom mliječi, kako bi se dodatno učvrstili kamenčići u njemu. Ovi ribeži glavni su izvozni artikl Wai-Waija, i izvor 'bogatstva', nožića i druge tehničke robe, a glavni putnici i trgovci bili su [[Wapisian]] Indijanci (ib.).
[[Datoteka:Iwata kenichi cassava.jpg|thumb|lijevo|manioka]]
Najprije bi se na njima izribalo brašno, nakon čega se prosijava, da bi se otklonili veliki komadi i zatim pakirali u tube pletene poput cijevi koje vise s kose krovne grede kuće <ref>[http://anthropology.si.edu/canela/images/manioc_tipiti.jpg vidi sliku kako to rade Indijanci Kanela]</ref>. Ove košare-cijevi (tipiti) za prešanje (njeni su poznati proizvođači bili Indijanci [[Emerillon]], ib.) kod [[Mawayan]] Indijanaca imaju ručku, kroz koju je provučena motka, kojom se kao polugom cijevi produljuju i na taj način izažima sadržaj. Iz cijevi mora izaći sav sok jer je [[otrov]]an, a sakuplja se u ispod postavljenoj posudi. Nakon što se brašno (danas ga zovu [[farinha]]) iscijedi spremno je za pečenje <ref>[http://anthropology.si.edu/canela/images/manioc_pressed.jpg vidi sliku, brašno koje je izašlo iz tipiti cijevi]</ref> na velikim glinenim pločama. Smrtonosni sok što je iscurio, nakon što se prokuha i iz njega ispari otrov, tamnosmeđi je začin, koji štiti od kvarenja, i Indijanci ga koriste u svim jelima i zove se [[cassarep]].