Hipoteza o rijetkoj Zemlji – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Ispr |
Rescuing 6 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
||
Red 10:
=== Prava lokacija i prava vrsta galaksije ===
[[Datoteka:NGC 7331 zoomed.jpg|thumb|right|295px|Gusto središte galaksija kao što je [[NGC 7331]] (koju neki smatraju "blizancem" Mliječnog puta<ref>[http://www.spitzer.caltech.edu/Media/releases/ssc2004-12/ssc2004-12a.shtml 1 Morphology of Our Galaxy's 'Twin'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060215171141/http://www.spitzer.caltech.edu/Media/releases/ssc2004-12/ssc2004-12a.shtml |date=2006-02-15 }} Spitzer Space Telescope, Jet Propulsion Laboratory, NASA.</ref>) imaju visoke razine zračenja koje su opasne za složenije oblike života]]
''Rijetka Zemlja'' sugerira da većina poznatog svemira, uključujući velike dijelove naše galaksije, ne mogu održati složenije oblike života; Ward i Brownlee navode da se te regije "mrtve zone." Oni dijelovi galaksije gdje je složeniji život moguć tvore galaktičku nastanjivu zonu. Što su zvjezdani sustavi udaljeniji od središta galaksije:
# [[Populacija I]] zvijezda opada. Metali (u astronomskom smislu svi elementi izuzev vodika i helija) su neophodni za stvaranje [[terestrički planet|terestričkih planeta]].
Red 16:
# Gravitacijska perturbacija planeta i [[planetezimal]]i iz obližnjih zvijezda postaju rjeđi kako gustoća zvijezda opada. Stoga, što je planeta udaljenija od galaktičkog središta, to je manja vjerojatnost da ga pogodi veliki meteor. Galaktička zona nastanjivosti je stoga vjerojatno u obliku prstena, smještena između nenastanjivog središta i vanjskih granica.
Planetarni sustav ne samo što mora uživati u povoljnoj lokaciji za složenije oblike života, nego i ostati na toj lokaciji kroz dugo vremensko razdoblje. Zvjezdani sustav stoga mora ostati podalje od galaktičkog centra. Pobornici hipoteze stoga navode da zvijezda za održavanje života mora imati galaktičku orbitu koja je skoro kružna oko središta galaksije. Takva sinkronizacija se nalazi u "galaktičkoj nastanjivoj zoni". Lineweaver et al.<ref>{{cite journal | last1 = Lineweaver | first1 = Charles H. | last2 = Fenner | first2 = Yeshe | last3 = Gibson | first3 = Brad K. | year = 2004 | title = The Galactic Habitable Zone and the Age Distribution of Complex Life in the Milky Way | url = http://astronomy.swin.edu.au/GHZ/GHZ_astroph.pdf | format = PDF | journal = Science | volume = 303 | issue = 5654 | pages = 59–62 | doi = 10.1126/science.1092322 | pmid = 14704421 | arxiv = astro-ph/0401024 | bibcode = 2004Sci...303...59L | access-date = 2013-02-22 | archive-date = 2006-07-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060712034717/http://astronomy.swin.edu.au/GHZ/GHZ_astroph.pdf | dead-url = yes }}</ref> zaključuje da je ta nastanjiva zona u prstenu u rasponu od 7 do 9 [[parsek|kiloparseka]] u promjeru, što je jedva 10% zvijezda [[Mliječni put|Mliječnog puta]].<ref>{{harvnb|Ward|Brownlee|2000|p=32}}</ref> Prema konzervativnim procjenama, od ukupnog broja to bi bilo između 20 i 40 milijardi zvijezda. Gonzalez, ''et al.''<ref name=Gonzalez>{{harvnb|Gonzalez|Brownlee|Ward|2001}}</ref> prepolovljuje taj broj i procjenjuje da je manje od 5% zvijezda u našoj galaksiji unutar nastanjivoj zoni.
Putanja Sunca oko središta galaksije je doista gotovo savršeno kružno, jedna "galaktička godina" traje 226 milijuna godina, što se poklapa sa rotacijom galaksije. Dok hipoteza sugerira da bi Sunce rijetko, ako i ikada, moralo proći kroz spiralni krak, astronomkinja Karen Masters je izračunala da Sunce prođe kroz jedan takav spiralni krak svakih 100 milijuna godina.<ref>[http://curious.astro.cornell.edu/question.php?number=402 How often does the Sun pass through a spiral arm in the Milky Way?], Karen Masters, ''Curious About Astronomy''. Preuzeto 22. veljače 2013.</ref> Neki znanstvenici navode da se masovna izumiranja poklapaju sa prethodnim prolaskom kroz takve spiralne krakove.<ref>{{harvnb|Dartnell|2007|p=75}}</ref>
Red 47:
Zagovaratelji hipoteze o rijetkoj Zemlji navode da planetarni sustav sposoban održavanja složenog života mora biti sličan našem sunčevom sustavu. Smatra se da život zahtijeva [[terestričke planete]] sa tektonikama poput onih na Zemlji<ref>{{harvnb|Ward|Brownlee|2000|pp=220}}</ref> Snažna gravitacija najveće planete u sustavu, Jupitera, utječe na putanje mnogih malih kometa i [[asteroid]]a koji se sudaraju sa njom, te se stoga pretpostavlja da je stopa udara kometa na Jupiter između dva i osam tisuća puta veća od Zemlje.<ref name="Nakamura">{{cite journal |last=Nakamura |first=T. |year=1998 |month=February |title=Collisional Probability of Periodic Comets with the Terrestrial Planets{{spaced ndash}}an Invalid Case of Analytic Formulation |journal=Astronomical Journal |volume=115 |issue=2 |pages=848 |bibcode=1998AJ....115..848N |doi=10.1086/300206 |last2=Kurahashi |first2=H.}}</ref> Da nema Jupitera, vjerojatnost udara asteroida na unutarnje planete sunčeva sustava bila bi puno veća.
Razlozi izumiranja [[Dinosauri|dinosaura]] u [[Kreda (period)|Kredi]] su i dalje nerazjašnjeni, ali mnogi znanstvenici vjeruju da ju je uzrokovao [[K-T izumiranje|udar asteroida ili manjeg kometa na prijelazu Krede i Tercijara]] koji se stvorio [[krater Chicxulub]],<ref name="Chicxulub">{{cite web |date=2005-08-22 |title=Images of Chicxulub Crater |publisher=NASA/JPL Near-Earth Object Program Office |url=http://neo.jpl.nasa.gov/images/yucatan.html |accessdate=15. veljače 2013 |archivedate=2013-02-28 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6EmMrx9FT?url=http://neo.jpl.nasa.gov/images/yucatan.html |deadurl=yes }}</ref> demonstrirajući kako su takvi udari ozbiljna prijetnja životu na Zemlji. Astronomi pretpostavljaju da bi bez Jupitera, koji upija potencijalne opasne objekte, [[masovna izumiranja]] bila puno češća na Zemlji, te da se ne bi razvio složeniji život.<ref name="Wetherill">{{cite journal |first=George W. |last=Wetherill |title=Possible consequences of absence of "Jupiters" in planetary systems |journal=Astrophysics and Space Science |volume=212 |issue=1–2 |pages=23–32 |year=1994 |month=February |pmid=11539457 |doi=10.1007/BF00984505 |bibcode=1994Ap&SS.212...23W}}</ref>
Planeta Jupiterove mase izgleda nudi povećanu zaštitu protiv asteroida, ali potpuni učinci na druga nebeska tijela u sunčevu sustavu su i dalje predmet rasprava.<ref>{{cite web| title=Jupiter – friend or foe? II: the Centaurs Jupiter |url=http://arxiv.org/pdf/0903.3305| accessdate=15. veljače 2013}}</ref><ref>{{cite journal |last=Horner |first=J. |year=2008 |month=July |title=Jupiter – friend or foe? I: The asteroids |journal=International Journal of Astrobiology |volume=7 |issue=3–4 |pages=251–261 |url=http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=2820816 |accessdate=2013-02-15 |doi=10.1017/S1473550408004187 |last2=Jones |first2=B.W.|bibcode = 2008IJAsB...7..251H |arxiv = 0806.2795 }}</ref>
Red 71:
Veliki satelit također povećava učestalost [[tektonika ploča|tektonike ploča]] zahvaljujući silama plime i oseke na kori planete. Ipak, postoje dokazi da je i na Marsu nekoć postojala tektonika ploča, i bez tog mehanizma.<ref>{{Cite web| url=http://www.nasa.gov/centers/goddard/news/topstory/2005/mgs_plates.html| date= 10. prosinca 2005| title=New Map Provides More Evidence Mars Once Like Earth| accessdate=24. veljače 2013}}</ref> [[Edward Belbruno]] i [[J. Richard Gott]] sa sveučilišta Princeton su napisali znanstveni rad o mogućnosti udarnog tijela na razvoj tektonika planete.<ref>{{Cite journal|first=E.|last= Belbruno|coauthors=J. Richard Gott III| journal= The Astronomical Journal| volume= 129| issue=3| pages= 1724–45| year=2005| title=Where Did The Moon Come From?| arxiv=astro-ph/0405372| doi=10.1086/427539| bibcode=2005AJ....129.1724B}}</ref>
I tektonika ploča se smatra bitnim za razvoj života. Erupcija vulkana je u prošlosti pojedine elemente izbacila na površinu zemlje, a znanstvenici smatraju da su baš ti elementi odgovorni za stvaranje biomolekula – temelja života. Ti otvori kao posljedica micanja tektonskih ploča, nalaze se na dnu oceana i sadrže savršenu mješavinu vodika, metana, amonijaka koji su zemlju učinili pogodnom za život.<ref>{{cite web| url=http://www.svijetokonas.net/znanost-tehnologija/znanost/vulkansko-blato-sa-grenlanda-zasluzno-za-nastanak-zivota-na-zemlji/| publisher=Svijet oko nas| title=Grenlandski vulkani zaslužni su za nastanak života na zemlji| accessdate=24. veljače 2013| archivedate=2016-03-08| archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308065723/http://www.svijetokonas.net/znanost-tehnologija/znanost/vulkansko-blato-sa-grenlanda-zasluzno-za-nastanak-zivota-na-zemlji/| deadurl=yes}}</ref>
=== Evolucija od jednostavnijih do složenijih organizama ===
Red 151:
{{col-2}}
* {{cite book|last=Lane|first=Nick|publisher=New Scientist|title=Life: is it inevitable or just a fluke?|url=http://www.newscientist.com/article/mg21428700.100-life-is-it-inevitable-or-just-a-fluke.html?full=true|year= 2012|issue=2870|accessdate=24. veljače 2013| ref=harv}}
* {{cite journal | last1 = Lineweaver | first1 = Charles H. | last2 = Fenner | first2 = Yeshe | last3 = Gibson | first3 = Brad K. | year = 2004 | title = The Galactic Habitable Zone and the Age Distribution of Complex Life in the Milky Way | url = http://astronomy.swin.edu.au/GHZ/GHZ_astroph.pdf | format = PDF | journal = Science | volume = 303 | issue = 5654 | pages = 59–62 | doi = 10.1126/science.1092322 | pmid = 14704421 | arxiv = astro-ph/0401024 | bibcode = 2004Sci...303...59L | access-date = 2013-02-22 | archive-date = 2006-07-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060712034717/http://astronomy.swin.edu.au/GHZ/GHZ_astroph.pdf | dead-url = yes }}
* {{cite journal |last=Lissauer |first=J.J. |title=How common are habitable planets? |journal=Nature |volume=402 |issue=6761 Suppl |pages=C11–4 |year=1999 |month=December |pmid=10591221 |doi=10.1038/35011503 |ref=harv}}
* {{cite web |last=Prantzos |first=Nikos |eprint=astro-ph |title=On the Galactic Habitable Zone |class=astro-ph |year=2006 |doi=10.1007/s11214-007-9236-9 }} in Bada, J. et al., eds., ''Strategies for Life Detection''. To appear in ''Space Science Reviews''.
Red 160:
* {{cite book |last1=Ward |first1=Peter D. |last2=Brownlee |first2=Donald |title=Rare Earth: Why Complex Life is Uncommon in the Universe |publisher=Copernicus Books (Springer Verlag) |year=2000 |isbn=0-387-98701-0 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Webb |first=Stephen |title=Where is Everybody? (If the universe is teeming with aliens, Where is Everybody?: Fifty solutions to the Fermi paradox and the problem of extraterrestrial life) |publisher=Copernicus Books (Springer Verlag) |year=2002 |ref=harv }}
* {{cite journal | last1 = Stenger | first1 = Victor | authorlink = Victor Stenger | author-separator = , | year = 1999 | title = The Anthropic Coincidences: A Natural Explanation | url = http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/Cosmo/anthro_skintel.html | journal = The Skeptical Intelligencer | volume = 3 | page = 3 | access-date = 2013-02-22 | archive-date = 2007-11-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20071112225213/http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/Cosmo/anthro_skintel.html | dead-url = yes }}
{{col-end}}
</div>
| |||