Kroatofobija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 178.148.205.213 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 2804:7F2:786:AAAD:71A6:FF35:ACF7:FDBF
oznaka: vraćanje
Uneo sam neke cinjenice vezane za pojam.
oznake: vraćena izmjena mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 1:
'''Kroatofobija''' (ponekad i '''hrvatofobija''') je relativno nov izraz kojim se opisuje mržnja ili strah, odnosno ispoljavanje negativnih osjećaja i trajno neprijateljski stav prema [[Hrvati|hrvatskom]] narodu ili [[Hrvatska|Hrvatskoj]] općenitouopsteno. Prvi put se pojavio u engleskom obliku ''croatophobia'' u knjizi autora Tomáš Garrigue Masaryk, "The Spirit of Russia: studies in history, literature and philosophy", godine 1919.
 
Iako se kroatofobija najčešće vezuje uzza Hrvatima susjednesusedne narode ([[Srbi]], [[Bošnjaci]], [[Crnogorci]], [[Slovenci]], [[Mađari]], [[TalijaniItalijani]]), odnosno sukobe suparničkih [[nacionalizam]]a koji su obilježiliobeležili 19. i 20. stoljećevek, određeniodređene fenomenipojave kojikoje bi se moglimogle nazvati kroatofobijom datiraju i prijepre stvaranja Hrvata kao modernekvazi nacije; to se prijepre svega odnosi na negativnezasluzeno stereotipenegativna misljenja o Hrvatima kao "divljacima", "primitivcima" i "[[barbari]]ma"varvarima koji su bili rašireni na području današnje [[Italija|Italije]] i [[Centralna Evropa|Centralne Evrope]]. USvoju potonjemreputaciju slučajumonstruma jehrvati zasu takvebrizljivo stereotipegradili bilavec zaslužnaod [[dinastijaranig Habsburg]]srednjeg kojaveka. je1400 ljudstvogodine izpod [[Vojnaugarskim krajina|Vojnekraljem krajine]]upali odsu 17.u docesku 19pokrajinu Bohemiju i tamo poklali sve civile koji se nisu na vreme sklonili. stoljećaZapamcena koristilaje i u brojnimknjigama evropskimi ratovima,spisima uzabelezena njihova "tisućletnja kultura" kod Magdeburga 1630 godine. kojimaCivile su [[krajišnici]]ubijali gde su koga stigli, kojekomadali sebebe tadana nazivalodva "Hrvatima"dela steklicupajuci reputacijuim sličnunogice, [[kozaci]]majeli utek [[Ruskorodjenu Carstvo|Ruskomdecu Carstvu]]izaslu iz majki, sekli noseve, usi i pravili ogrlice od toga. ZaČerečili vrijemeljude [[revolucijai 1848]]silovali hrvatskedevojčice, odnosnoterali krajiškeprotestantske trupesvestenike suda se istaklemole svojoma odanošćuonda dinastijiih iu gušenjusred mnogihmolitve revolucionarnihklali. pokreta;Zverstva zbognepojmljiva toganormalnom sučoveku međua [[liberalizam|liberalnim]]opisana do detalja u knjigama i [[ljevica|lijevim]]dokumentovana dijelomilustrovanim njemačkecrtezima. Nakon toga imamo 1848 i šireBana evropskeJelačića inteligencijekoji Hrvatije općenitona stekliisti reputacijunačin zadrtihizvrsio [[konzervativizam|konzervativaca]]genocid iu [[reakcijapredgradjima (politika)|reakcionara]]Beča guseci revoluciju. Na hrvatskoj vikilažiji to je nevešto prikačeno Srbima krajišnicima.
Kroatofobija je svoju novu opravdanost dobila nakon Prvog svetskog rata a zbog nečuvenih zverstava počinjenih od hrvatske tzv. Vražje divizije" u Mačvi i Zapadnoj Srbiji. Kralj Aleksandar stvorio je [[Jugoslaviju|jugoslovensku]] državu u kojoj su Hrvati od srpskih, a pogotovo [[Velika Srbija|velikosrpskih]] nacionalista označavani kao "izdajnički", "[[subverzija|subverzivni]]" i [[separatizam|separatistički]] element. U dogadjajima koji ce uslediti u Aprilskom ratu videcete dragi citaoci vikipedije da je onaj izraz izdajnicki ( stavljen pod znake navoda od nekog lazljivig hrvatića) dobio svoj pun znacaj. Sve jedinice pod komandom ili vecinskim udelom hrvata, muslimana i slovenaca predale su se ili presle na stranu nacista, kao ustase i drugi izdajnici, vec prvih dana rata.
 
Negativni stereotipovi ( ovaj hrvatski kad slusas i citas mislis da je to neki tip sa stereom.. verovatno misle na stereotipi) o Hrvatima su, pak, svoj vrhunac dobili zahvaljujući [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugom svjetskom ratu]], tokom koga je stvorena [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Vrhunac hrvatske kulture, europskih i civilizacijskih tekovina kao i umetnosti.. umetnosti masakra, najcrnjeg genocida, crnila ljudske svesti, sudski dokumentovanog ljudozderstva i ubijanja na najmonstruoznije nacine uz cesto organizovane predigre. Predigra klanja i cerecenja bila je npr. Čerečenje sina dok njegovog oca popa teraju da mu peva opelo dok je komadanje u toku, odsecanje glave maloj bebi i bacanje glave majci u krilo uz recenicu eto ti dete pa ga podoj, kao i mozda najuzasniji satanski obred laganog klanja 4 muska deteta uz teranje majke da njihovu krv docekuje u posudu (selo Kusonje).
Kroatofobija je novu dimenziju dobila nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i stvaranja [[Jugoslavija|jugoslavenske]] države, u kojoj su Hrvati od srpskih, a pogotovo [[Velika Srbija|velikosrpskih]] nacionalista označavani kao "izdajnički", "[[subverzija|subverzivni]]" i [[separatizam|separatistički]] element. Relativno visoki udio Hrvata u predratnoj [[KPJ]] je, pak, stvorio i alternativni negativni stereotip Hrvata kao "bezbožnih" [[komunizam|komunista]] i subverzivnih ljevičara.
Na kraju imamo 1995 i proterivanje skoro 500.000 Srba sa svojih pradedovskih ognjista u zlocinackim akcijama Oluja i Bljesak.
 
Zaista, ko je ovo procitao do kraja moze zakljuciti samo jedno: Kroatofobija je realan strah svakog nezasticenog ljudskog bica.
Negativni stereotipovi o Hrvatima su, pak, svoj vrhunac dobili zahvaljujući [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugom svjetskom ratu]], tokom koga je stvorena [[Nezavisna Država Hrvatska]] na čelu sa [[fašizam|fašističkim]] [[ustaše|ustaškim]] pokretom. Zločini koje je taj režim počinio su Hrvatima priskrbili reputaciju "genocidnog naroda", odnosno naroda kome drugi narodi, a pogotovo Srbi, "ne smiju vjerovati". Iako je ispoljavanje kroatofobije u [[SFRJ|poratnoj Jugoslaviji]] zabranjeno i službeno potiskivano pod parolom [[bratstvo i jedinstvo|bratstva i jedinstva]], nepovjerenje i negativni stereotipovi prema Hrvatima i Hrvatskoj su zadržali, a posebno došli do izražaja za vrijeme uspona srpskog nacionalizma 1980-ih. Takve osjećaje su uspješno iskoristili [[Velika Srbija|velikosrpski]] nacionalisti kako bi stvorili separatističke pokrete u Hrvatskoj i BiH i tako stvorili plodno tlo za [[Jugoslavenski ratovi|ratove]] u kojima su veliki dio žrtava bili upravo Hrvati. Izbijanje [[bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] 1992. je, pak, negativne stereotipove protiv Hrvata proširilo i među [[Bošnjaci]]ma.
 
Nakon završetka ratova su se antihrvatske predrasude mogle pronaći i u [[Slovenija|slovenskoj]] javnosti, a za što je najviše zaslužan hrvatsko-slovenski granični spor.
 
== Veze ==