Vratilo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: promijenjeno Kategorija:Strojarstvo u Kategorija:Mašinstvo
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8
 
Red 8:
[[Datoteka:Multi spindle lathe 2.JPG|mini|desno|250px|Tokarilica s više vratila]]
[[File:13-04-05-Skoda Museum Mladá Boleslav by RalfR-009.jpg|thumb|[[Škoda 422]]]]
'''Vratilo''' ili '''pogonska osovina''' je [[strojni dio]] kojim se prenosi zakretni [[moment]] i [[snaga|snagu]], a može biti opterećeno i na [[savijanje]]; za razliku od [[osovina|osovine]] kojom se ne prenosi zakretni moment i koja je opterećena samo na savijanje. Dok osovina može i mirovati (tada ostali strojni elementi na njoj rotiraju), vratilo se uvijek okreće jer prenosi zakretni moment. Vratila su, za razliku od osovina, u pravilu okretni ili rotirajući elementi. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=2017-02-28 }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>
 
Vratilo se, dakle, proračunava u prvom redu na [[uvijanje]] (torziju) pa po potrebi i na savijanje; za razliku od osovine koja se proračunava samo na savijanje.
Red 29:
Sve osovine i vratila, a naročito ako su vučene i hladno vučene, a nisu normalizirane, imaju zaostala [[Naprezanje|naprezanja]]: veliki [[tlak]] na površinskom sloju, a niski vlak u jezgri. Poslije rezanja, a naročito poslije izrade utora za [[Klin (strojni dio)|klin]], ravnoteža zaostalih naprezanja se naruši, i osovina se savine bez djelovanja vanjskog opterećenja. Ovaj progib iznosi čak oko 1 [[metar|mm]] za osovinu [[promjer]]a ∅ 50 na duljini utora od 1000 mm. Zato je obvezna završna obrada nakon rezanja utora za klin. Obično brušenje samo dosjednih ploha zadovoljava. Rukavci, prijelazi, [[dosjed]]i, mjesta za brtvenice i sl., fino se tokare ili bruse, odnosno komprimiraju, lepuju ili obrađuju superfiniš postupkom. Ova završna obrada se bezuvjetno radi poslije [[Toplinska obrada|toplinske obrade]].
 
Zbog naglih promjena presjeka uzrokovanih prijelazima s manjega na veći [[promjer]] i obrnuto, utorima za [[uskočnik]]e, rupama itd., osovine i vratila u pravilu trpe veliku koncentraciju naprezanja. Pri [[Titranje|titrajućem]] (cikličkom) opterećenju ovo može dovesti do [[lom materijala|loma materijala]] zbog umora materijala. Odgovarajućim oblikovanjem, posebno oko kritičnih mjesta, ova opasnost se može znatno ili potpuno ukloniti. <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=2012-01-31 }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>
 
==Opterećenja osovina i vratila==