Verzija na datum 15 januar 2016 u 14:33 uredi Wieralee (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 105 izmena m (GR) File renamed: File:Wave washer.jpg → File:Curved spring washer.jpg File renaming criterion #3: To correct obvious errors in file names, including misspelled [[c::en:Noun#Proper_nouns_and_common_... ← Starija izmjena		Aktualna verzija na datum 13 august 2021 u 14:54 uredi poništi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinos) 285.882 izmene Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8
Red 10: ==Vrste vijčanih spojeva== Vijčani spojevi se mogu općenito razvrstati u slijedeće skupine: <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf \|date=2012-01-31 }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref> * '''Nosivi vijčani spojevi'''. Najčešći su, a koriste se za pričvršćivanje rastavljivih strojnih dijelova koji su izloženi raznovrsnim [[Naprezanje\|naprezanjima]]. Izvode se sa ili bez prednaprezanja. * '''[[Dosjed]]ni vijčani spojevi'''. Koriste se za pričvrsne, rastavljive veze raznih strojnih dijelova dosjednim vijcima, koji dobro podnose smična opterećenja i istovremeno centriraju spajane dijelove. Češće se izvode bez prednaprezanja, a manje s prednaprezanjem. Red 32: * neprestana napregnutost u okolini prednapregnutih vijčanih spojeva ==Pritezanje vijčanog spoja== O pritezanju vijčanog spoja se govori kada se okretanjem matice ili vijka povećava opterećenje vijka. Odvijanjem (odvrtanjem, otpuštanjem) vijčanog spoja rasterećuje se vijak. U nosivim vijčanim spojevima pritezanje se obično podudara s okretanjem matice ili vijka u smjeru zavojnice navoja. Zbog toga se naliježne površine vijka i matice primiču i stišću strojne dijelove koji se spajaju. Način pritezanja i veličina [[Moment sile\|momenta]] pritezanja od temeljnog su značaja za nosive vijčane spojeve. Nakon pritezanja vijčanog spoja, spajani dijelovi se skraćuju , a istovremeno se vijak rasteže. Kod običnih matica prva dva [[navoj]]a nose 55 % ukupne sile. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf \|date=2017-02-28 }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref> <ref> "Minimum Thread Engagement Formula and Calculation ISO" [http://www.engineersedge.com/thread_strength/thread_minimum_length_engagement.htm] 2010.</ref> '''Samokočnost navoja''' je ovisna o [[Trenje\|trenju]] među navojima i [[kut]]u uspona navoja. Kod običnih nosivih vijaka s [[metarski navoj\|metarskim normalnim navojem i trokutastim ISO profilom]], kut uspona navoja je u području α = 3,6° (M4) do 1,8° (M60), dok je reducirani kut trenja među navojima u granicama ρ' = 5,2° do 16,1°. Dakle, kod metričkih navoja s trokutastim profilom je kut uspona navoja manji od reduciranog kuta trenja, pa su navoji uvijek samokočni.

Vijčani spoj – razlika između verzija