Promjena klime – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Rescuing 5 sources and tagging 3 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
||
Red 22:
{{glavni|Tektonika ploča}}
[[Datoteka:Solar Activity Proxies.png|mini|300px|desno|Promjene u Sunčevom ciklusu za vrijeme nekoliko zadnjih stoljeća, na osnovu promatranja [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]] i izotopa [[berilij]]a-10]]
Milijunima godina, kretanje tektonskih ploča mijenja izgled kontinenata i oceana, što isto utječe na promjene klime i [[Morska struja|strujanja]] u oceanima i atmosferi. Položaj kontinenata određuje i oblik i smjer oceanskih struja, a time i prijenos topline i vlage duž cijele Zemlje. Noviji primjer je stvaranja [[Panama|Panamske]] prevlake, koja je nastala prije otprilike 5 milijuna godina, zatvorivši miješanje [[Atlantski ocean|Atlanskog oceana]] i [[Tihi ocean|Tihog oceana]] u tom području. To je ujedno i promijenilo granične oceanske struje i utjecalo na stvaranje današnjeg oblika [[Golfska struja|Golfske struje]] i vjerojatno je dovelo do stvaranje ledenog pokrivača na [[Sjeverna polutka|Sjevernoj polutci]].<ref>
===Sunčevo toplinsko zračenje===
Red 33:
===Promjene u planetarnoj putanji===
{{glavni|Milankovićevi ciklusi}}
Male promjene u Zemljinoj planetarnoj putanji ili orbiti dovode do promjena snage Sunčevog zračenja kod promjena godišnjih doba, pa zato se i klima mijenja u različitim godišnjim dobima. Tri su vrste promjena Zemljine orbite: promjena [[Ekscentricitet|ekscentričnosti]], [[Nagib osi|nagiba osi]] i [[Precesija|precesije]] Zemljinih osi. Kad se mijenjaju zajedno, stvaraju Milankovićeve cikluse, koji imaju znatan utjecaj na klimu i pojavu [[Ledeno doba|ledenih]] i međuledenih doba, što se može pronaći u [[Stratigrafija|statigrafskim]] slojevima stijena ili u širenju i smanjivanju pustinja kao što je [[Sahara]]. <ref>
===Vulkani===
Red 56:
===Ledenjaci===
{{glavni|Topljenje ledenjaka od 1850.}}
Ledenjaci se smatraju među najosjetljivijim pokazateljima klimatskih promjena. Njihova veličina se određuje ravnotežom masa između ulaza snijega i izlaza otopljenog leda. Kako se temperature povećavaju, tako se ledenjaci povlače, sve dok padaline snijega ne zamijene otopljeni led. <ref>Seiz G., N. Foppa "The activities of the World Glacier Monitoring Service (WGMS)" 2007., [http://www.meteoswiss.admin.ch/web/en/climate/climate_international/gcos/inventory/wgms.Par.0008.DownloadFile.tmp]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
Ledenjaci rastu i smanjuju zbog više razloga, tako da se njihovo pravo stanje mora pratiti i desetljećima. Popis svjetskih ledenjaka je napravljen do 1970-tih, u početku avionski snimani i kartografirani, a danas se to radi uz pomoć satelita. Taj popis obuhvaća više od 100 000 ledenjaka, koji zauzimaju više od 240 000 km<sup>2</sup>, a preostali ledeni pokrivač se procjenjuje oko 445 000 km<sup>2</sup>. Svjetska služba za praćenje ledenjaka (engl. ''World Glacier Monitoring Service'') skuplja godišnje podatke o ravnoteži masa i o povlačenju ledenjaka. Iz tih podataka se vidi da se svjetski ledenjaci značajno povlače i smanjuju, s jakim povlačenjem 1940-tih, stabilnim i rastućim periodom 1920-tih i 1970-tih, i ponovno povlačenje koje počinje od sredine 1980-tih. <ref> Zemp M., I.Roer, A.Kääb, M.Hoelzle, F.Paul, W. Haeberli: "United Nations Environment Programme - Global Glacier Changes: facts and figures" 2008. [http://www.grid.unep.ch/glaciers/pdfs/summary.pdf]</ref>
Red 75:
===Analiza peluda===
[[Datoteka:Maybug.jpg|mini|250px|desno|Prednja krila kornjaša su hitinizirana, a stražnja opnasta.]]
Palinologija proučava današnje i fosilne palinomorfe (čestice između 5 i 500 μm), koji se mogu naći u slojevima stijena, ukljućujući i [[pelud]]. Na osnovu peluda, može se odrediti i vegetacija u prošlosti, kao i klima. Pelud može izdržati dugo vremena, a možemo ga naći i u slojevima jezera, močvara i delta rijeka. Prema peludu možemo istraživati zadnjih 2,5 milijuna godina. <ref>
===Insekti===
Ostaci [[Kornjaši|kornjaša]] su uobičajeni za slatku vodu i sedimentne stijene. Različite vrste kornjaša se mogu naći ovisno o različitim klimatskim uvjetima. Kornjaši se nisu puno mijenjali kroz povijest. <ref>
===Porast razine mora===
{{glavni|Porast razine mora}}
Svjetski nivo mora, zadnjih stotinjak godina, se mjerio pomoću mjerača morskih mjena. Danas se koristi [[visinomjer]], posebno sa satelita, koji je povećao točnost mjerenja. Prije mjerenja, nivo mora se može odrediti datiranjem i određivanjem starosti [[Koralji|koraljnih grebena]], obalnih sedimenata, morskih terasa, malih oblutaka, [[Vapnenac|vapnenca]] i arheoloških ostataka uz obalu. Glavne metode određivanja starosti su [[datiranje ugljikom-14]] i uranovim izotopima. <ref>
==Vidi još==
Red 92:
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Climate change}}
* [http://klima.mzopu.hr/ klimatske promjene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415202835/http://klima.mzopu.hr/ |date=2009-04-15 }}
* [http://www.moh.hr/hr/ekologija/promjena-klime-donosi-i-bolesti1/ Moderna Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201153226/http://www.moh.hr/hr/ekologija/promjena-klime-donosi-i-bolesti1/ |date=2008-12-01 }}
* [http://zelena-akcija.hr/] Zelena akcija
|