Partitokracija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 22:
Kada je prilikom restauracije kapitalizma na jugoslavenskom prostoru 1990-ih nedovoljno demokratska biroktatizirana partitokracija [[Samoupravni socijalizam|samoupravnog socijalizma]] zamijenjena kapitalističkom partitokracijom promjenom vladajuće ideologije "općedruštvene koristi" s ideologijom "lične koristi" (profiterstva) dolazi do antidemokratskog procesa (u ime deklamatorne "demokratizacije društva") što izaziva pogubne posljedice za čitavo postjugoslavensko društvo. Tim retrogradnim procesom je dokinuta tada postignuta jasna razlika između društva i države, ne samo ukidanjem demokracije na radnom mjestu (samoupravljanja), već upravo uvođenjem kapitalističke partitokracije ukida se svaka razlika između javnog sektora i državnih tijela prisile kada vladajuće stranke uz lažnu opoziciju preuzimaju potpunu kontrolu nad svim sektorima, od paraautonomije struke (u ekonomiji, obrazovanju, zdravstvu, kulturi, informiranju...) do paranevladinog sektora (udruženja građana. udruge, zadruge, društva...).
 
Kako je uz, za novi režim jedinu spasonosnu [[Nacionalizam|nacionalističku]] ideologiju, ukinuta svaka javna sistemska kritika, na ovim prostorima teško je naći ozbiljniju zaokruženu kritičku raspravu o bolesnom društvu kao posljedici same suštine kapitalističkog poretka i kapitalističke partitokracije ("demokratskog parlamentarima"). Teze o "nedovoljno kapitalizma" i "porođajnim mukama demokratizacije" ukazuju ne samo na ideološku indoktriniranost jugo "analitičara" nego ilii na njihovu potpunu neukost ne znajući da je to copy-paste poretka sa Zapada ili na drsko podcjenjivanje svog pučanstva (Nationa). Za te apologete kapitalizma otimačina i klijentelizam (korupcija, mito...) su tamo neki balkanski folk iscjedak, a ne sama suština kapitalizma, tako da tek kroz neke nešto dublje oglede iz tradicionalnog kapitalističkog svijeta se može nazrijeti suština onog što oni nazivaju "demokratski režim".
 
== Povezano ==