Kampanja al-Anfal – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
kako li je samo "prijatelj demokracije" izostavio njemu nezgodne podatke... |
1. Nefunkcionalan link. 2. Američko propagandno smeće koje je manipuliralo odgovornošću za genocid (evidentno iz prve verzije članka) |
||
Red 1:
{{for|suru Kurana|al-Anfal}}
'''Kampanja al-Anfal''' ([[arapski]] حملة الأنفال), znana i kao '''Operacija Anfal''', bila je vojna kampanja protiv [[Kurdi|Kurda]] [[Irački Kurdistan|Iračkog Kurdistana]] od [[1986]]. do [[1989]]. koju je vodio režim [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] pod zapovjedništvom [[Ali-Hasan al-Madžid|Ali-Hasana al-Madžida]].<ref>[http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/08/21/saddam.trial/index.html?iref=allsearch ''Hussein refuses to enter plea in genocide trial''] [[CNN]] 2006-08-21. Preuzeto 17. 8. 2010.</ref> Kurdski narod, koji se osjećao potlačenim tokom Huseinovog režima, tokom [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskog rata]] stao je na stranu [[Teheran]]a, tako da je kampanja al-Anfal bila svojevrsna kazna [[Bagdad]]a. Sama riječ "Anfal" znači plijen. Uništene su hiljade kurdskih sela, uključivši zračna bombardiranja i prisilnu [[deportacija|deportaciju]], a korišteno je i kemijsko oružje: sumporni [[iperit]], [[sarin]], VX i [[tabun]].
== Tok događaja ==
Red 19:
Prema osobnoj direktivi al-Majida iz [[3. 6.]] [[1987]]., "zabranjuju se sve namirnice ili osobe ili strojevi na putu prema selima koja su zabranjena zbog sigurnosnih razloga." Također se oružanim sngama daje zapovijed ubiti "sva ljudska bića i životinje u naseljima koja su zabranjena." Time se nametnula kolektivna kazna zbog suradnje bilo koga sa "izdajicama Iraka".<ref name="hrw2">{{cite web|url=http://www.hrw.org/reports/1993/iraqanfal/ANFAL2.htm |title=''Prelude to Anfal'' |publisher=[[Human Rights Watch]] |author= |date=1993 |accessdate = 18. 8. 2010}}</ref>
Godina [[1988]]. bila je vrhunac zločina, kada se dogodio najpoznatiji napad kemijskim oružjem, na grad [[Halabdža|Halabdžu]], naselje od 80.000 ljudi. Četverododnevni napad započeo je [[16. 3.]] ujutro. [[Oružane snage Irana|Iranska vojska]] smjestila se u gradu. Tog dana, iračka vojska bombardirala je Halabdžu prvo konvencionalnim oružjem a potom kemijskim, poglavito iperitom, sarinom i tabunom. Napad je prema procjenama ubio 5000 ljudi, dok je oko 10.000 ozljeđeno. Preživjeli su se desetljećima borili s [[rak]]om, deformacijama i neplodnosti.
Također je izvršena [[arabizacija]] nekih dijelova Iraka, pogotovo oko gradova kao što su [[Kirkuk]] koji leže na vrijednim izvorima [[nafta|nafte]]. Arapi su dobivali jeftine kuće u Kirkuku kako bi se preselili u njega, a Kurdi su raseljeni prema jugu države.
|