Kampanja al-Anfal – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
kako li je samo "prijatelj demokracije" izostavio njemu nezgodne podatke...
1. Nefunkcionalan link. 2. Američko propagandno smeće koje je manipuliralo odgovornošću za genocid (evidentno iz prve verzije članka)
Red 1:
{{for|suru Kurana|al-Anfal}}
'''Kampanja al-Anfal''' ([[arapski]] حملة الأنفال‎), znana i kao '''Operacija Anfal''', bila je vojna kampanja protiv [[Kurdi|Kurda]] [[Irački Kurdistan|Iračkog Kurdistana]] od [[1986]]. do [[1989]]. koju je vodio režim [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] pod zapovjedništvom [[Ali-Hasan al-Madžid|Ali-Hasana al-Madžida]].<ref>[http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/08/21/saddam.trial/index.html?iref=allsearch ''Hussein refuses to enter plea in genocide trial''] [[CNN]] 2006-08-21. Preuzeto 17. 8. 2010.</ref> Kurdski narod, koji se osjećao potlačenim tokom Huseinovog režima, tokom [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskog rata]] stao je na stranu [[Teheran]]a, tako da je kampanja al-Anfal bila svojevrsna kazna [[Bagdad]]a. Sama riječ "Anfal" znači plijen. Uništene su hiljade kurdskih sela, uključivši zračna bombardiranja i prisilnu [[deportacija|deportaciju]], a korišteno je i kemijsko oružje: sumporni [[iperit]], [[sarin]], VX i [[tabun]].<ref name="irak"/> Operacija al-Anfal je bila dijelom [[Irački napadi kemijskim oružjem na Iran|šire kampanje]] iračkog kemijskog ratovanja protiv Irana i Kurda, a njena kulminacija nastupila je [[1988]]. kada je potpuno [[Napad kemijskim oružjem na Halabdžu|opustošen grad Halabžda]]. Osuda međunarodne zajednice je izostala prvenstveno zbog uloge [[SAD|Sjedinjenih Država]] i saveznika koji su Sadamovom režimu pružali diplomatsku podršku i snabdijevali ga kemijskim oružjem. Štoviše, Washington je zauzeo službeni stav da je za napad na Halabždu zapravo odgovoran Iran. Godinama kasnije, kampanja al-Anfal je pak postala jedan od argumenata za američku [[Rat u Iraku 2003.|invaziju na Irak]]. U decembru [[2005]]., sud u [[Haag]]u pravomoćnom presudom utvrdio je da je ta kampanja bila čin [[genocid]]a.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4555000.stm ''Killing of Iraq Kurds 'genocide'''] BBC News, 23. 12. 2005. Preuzeto 17. 8. 2010.</ref> To je zasad jedini genocid u historiji izvršen [[kemijsko oružje|kemijskim oružjem]]. [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|Broj ubijenih je neutvrđen]], no brojke sežu od najmanje 50.000<ref>[http://abcnews.go.com/WNT/IraqCoverage/story?id=2761722&page=1 ''List of Saddam's Crimes Is Long''], ABC News, 30. 12. 2006. Preuzeto 16. 7. 2010.</ref><ref>Edward Wong [http://www.nytimes.com/2006/04/05/world/middleeast/05iraq.html?_r=1 ''Hussein Charged With Genocide in 50,000 Deaths''] [[The New York Times]]. 5. 4. 2006. Preuzeto 17. 8. 2010.</ref><ref name="irak">{{cite web|url=http://www.stimson.org/cbw/pdf/FSAttackonKurds.pdf |title=''Iraqi use of chemical weapons: Attacks on the Kurds'' |publisher=The Henry L. Stimson Center |author=CHEMICAL AND BIOLOGICAL WEAPONS NON-PROLIFERATION PROJECT |date=March 2003 |accessdate = 17. 8. 2010}}</ref> do najviše 200.000 žrtava.<ref>{{cite web| url=http://necrometrics.com/20c100k.htm#Kurdistan2| publisher=Twentieth Century Atlas| title=''Death tolls - Kurdistan (1980s, 1990s)''| accessdate=22. 6. 2012}}</ref>
 
== Tok događaja ==
Red 19:
Prema osobnoj direktivi al-Majida iz [[3. 6.]] [[1987]]., "zabranjuju se sve namirnice ili osobe ili strojevi na putu prema selima koja su zabranjena zbog sigurnosnih razloga." Također se oružanim sngama daje zapovijed ubiti "sva ljudska bića i životinje u naseljima koja su zabranjena." Time se nametnula kolektivna kazna zbog suradnje bilo koga sa "izdajicama Iraka".<ref name="hrw2">{{cite web|url=http://www.hrw.org/reports/1993/iraqanfal/ANFAL2.htm |title=''Prelude to Anfal'' |publisher=[[Human Rights Watch]] |author= |date=1993 |accessdate = 18. 8. 2010}}</ref>
 
Godina [[1988]]. bila je vrhunac zločina, kada se dogodio najpoznatiji napad kemijskim oružjem, na grad [[Halabdža|Halabdžu]], naselje od 80.000 ljudi. Četverododnevni napad započeo je [[16. 3.]] ujutro. [[Oružane snage Irana|Iranska vojska]] smjestila se u gradu. Tog dana, iračka vojska bombardirala je Halabdžu prvo konvencionalnim oružjem a potom kemijskim, poglavito iperitom, sarinom i tabunom. Napad je prema procjenama ubio 5000 ljudi, dok je oko 10.000 ozljeđeno. Preživjeli su se desetljećima borili s [[rak]]om, deformacijama i neplodnosti.<ref name="irak"/> Ostali napadnuti gradovi te godine bili su Takijeh, [[Balagdžir]], [[Goktapa]], Wara, [[Balisan]], [[Hiran]], Šeik Wasan i [[Bileh]].
 
Također je izvršena [[arabizacija]] nekih dijelova Iraka, pogotovo oko gradova kao što su [[Kirkuk]] koji leže na vrijednim izvorima [[nafta|nafte]]. Arapi su dobivali jeftine kuće u Kirkuku kako bi se preselili u njega, a Kurdi su raseljeni prema jugu države.