Čedomir Ljubo Čupić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
pp
dodavanje referenciranog teksta
Red 21:
Zarobljen je u aprilu a streljan u maju 1942 u Nikišiću. Njegovo [[hrabrost|hrabro]] držanje i pobjedonosni osmjeh na gubilištu ovjekovječen je [[fotografija|fotografijom]], koja je postala jedan od [[simbol]]a [[Crnogorci|crnogorske]] [[antifašizam|antifašističke borbe]].
 
== Biografija ==
Čupić je rođen 1913 u Argentini u iseljeničkoj porodici iz Crne gore, poreklom iz sela Zagarač u okolini Nikšića.<ref>{{Cite web |url= http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/ljubo_cupic.htm |title=ONI KOJE PAMTIMO: NOVE POJEDINOSTI IZ BIOGRAFIJE LEGENDARNOG LjUBA ČUPIĆA |accessdate=25 juli 2021 |work= Digitalna Biblioteka Crnogorske Kulture |publisher= Montenegrina |date= 22 januar 2006 |quote= Postao je borac čete "Đuro Đaković", formirane od boraca koji su izašli iz Nikšića. Isticao se u borbama koje je ta jedinica vodila u okolini Nikšića, a to je došlo naročito do izražaja nakon formiranja udarnih bataljona (početkom marta 1942. godine). ... Kao komunista i komesar čete imao je junačko druženje. }}</ref>
 
Čupić je rođen 1913 u Argentini u iseljeničkoj porodici iz Crne gore. Otac Savo je bio poreklom iz sela Zagarač kod Nikšića a majka Stana rođena Burić iz sela Zagrade kod Danilovgrada.<ref>{{Cite web |url= http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/ljubo_cupic.htm |title=ONI KOJE PAMTIMO: NOVE POJEDINOSTI IZ BIOGRAFIJE LEGENDARNOG LjUBA ČUPIĆA |accessdate=25 juli 2021 |work= Digitalna Biblioteka Crnogorske Kulture |publisher= Montenegrina |date= 22 januar 2006 |quote= Postao je borac čete "Đuro Đaković", formirane od boraca koji su izašli iz Nikšića. Isticao se u borbama koje je ta jedinica vodila u okolini Nikšića, a to je došlo naročito do izražaja nakon formiranja udarnih bataljona (početkom marta 1942. godine). ... Kao komunista i komesar čete imao je junačko druženje. }}</ref> Savo i Stana su imali desetoro dece, sedam sinova (Draga, Ljuba, Veljka, Ratka, Vukana, Martina i Momčila) i tri kćeri (Danicu, Darinku i Martu) koji su svi bili rođeni u Argentini.<ref>{{Cite web |url= http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/ljubo_cupic.htm |title=ONI KOJE PAMTIMO: NOVE POJEDINOSTI IZ BIOGRAFIJE LEGENDARNOG LjUBA ČUPIĆA |accessdate=25 juli 2021 |work= Digitalna Biblioteka Crnogorske Kulture |publisher= Montenegrina |date= 22 januar 2006 |quote= a Savo desetoro djece. On i njegova supruga Stana, inače od Burića iz Zagrade iznad Danilovgrada su imali sinove - Draga, Ljuba, Veljka, Ratka, Vukana, Martina i Momčila, odnosno kćerke - Danicu, Darinku i Martu.}}</ref> Kada je izbio [[Prvi svetski rat]] oni su došli iz Argentine, prvo na Kosovo a zatim u Nikšić.<ref>{{Cite web |url= http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/ljubo_cupic.htm |title=ONI KOJE PAMTIMO: NOVE POJEDINOSTI IZ BIOGRAFIJE LEGENDARNOG LjUBA ČUPIĆA |accessdate=25 juli 2021 |work= Digitalna Biblioteka Crnogorske Kulture |publisher= Montenegrina |date= 22 januar 2006 |quote= Malo se zna, nastavlja naš sagovornik, da su svi oni rođeni u Argentini, odnosno da su ovamo došli kad je izbio Prvi svjetski rat. Put ih je naprije odveo na Kosovo, a zatim u Nikšić. }}</ref> Ljubo je u Nikšiću pohađao gimnaziju u kojoj se učlanio u [[Savez komunističke omladine Jugoslavije]] osnovanog u Zagrebu 1919.<ref>{{Cite web |url= http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/ljubo_cupic.htm |title=ONI KOJE PAMTIMO: NOVE POJEDINOSTI IZ BIOGRAFIJE LEGENDARNOG LjUBA ČUPIĆA |accessdate=25 juli 2021 |work= Digitalna Biblioteka Crnogorske Kulture |publisher= Montenegrina |date= 22 januar 2006 |quote=Još kao gimnazijalac pripadao je skojevskoj organizaciji.}}</ref> Nakon završene gimnazije studirao je pravo u Beogradu. Član ilegalne [[KPJ]] postao [[1940.]] godine u Beogradu.<ref>{{Cite web |url= http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/ljubo_cupic.htm |title=ONI KOJE PAMTIMO: NOVE POJEDINOSTI IZ BIOGRAFIJE LEGENDARNOG LjUBA ČUPIĆA |accessdate=25 juli 2021 |work= Digitalna Biblioteka Crnogorske Kulture |publisher= Montenegrina |date= 22 januar 2006 |quote=Nakon povratka iz Amerike porodica mu živi u Nikšiću, gdje je završio gimnaziju. Još kao gimnazijalac pripadao je skojevskoj organizaciji. Studirao je pravo u Beogradu i uključio se u napredni studentski pokret, pa je 1940. godine postao član KPJ.}}</ref>
== Ustanak u Crnoj Gori 1941. ==
{{main|Ustanak u Crnoj Gori 1941.}}
 
== Leva skretanja ==
[[Datoteka:Public execution of Čedomir Ljubo Čupić.jpg|minijatura|Javno streljanje Čedomira Ljuba Čupića u Nikšiću 5. maja 1942. godine.]]
{{main|Leva skretanja}}
 
[[Datoteka:Public execution of Čedomir Ljubo Čupić.jpg|minijatura|Javno streljanje Čedomira Ljuba Čupića u Nikšiću 59. maja 1942. godine.]]
Čupić je član ilegalne [[KPJ]] postao ratne [[1941.]] godine. Početkom [[srpanj|srpnja]] 1941. godine, izbjegao je iz okupiranog [[Nikšić]]a, potom pristupio partizanskoj četi ''[[Đuro Đaković]]'' u kojoj je bio politički komesar. Posebno se isticao u borbama koje je ova jedinica vodila u okolini Nikšića naročito nakon što je početkom marta 1942 njegova jedinica postala deo udarnih komunističkih bataljona.<ref>{{Cite web |url= http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/ljubo_cupic.htm |title=ONI KOJE PAMTIMO: NOVE POJEDINOSTI IZ BIOGRAFIJE LEGENDARNOG LjUBA ČUPIĆA |accessdate=25 juli 2021 |work= Digitalna Biblioteka Crnogorske Kulture |publisher= Montenegrina |date= 22 januar 2006 |quote= Postao je borac čete "Đuro Đaković", formirane od boraca koji su izašli iz Nikšića. Isticao se u borbama koje je ta jedinica vodila u okolini Nikšića, a to je došlo naročito do izražaja nakon formiranja udarnih bataljona (početkom marta 1942. godine). ... Kao komunista i komesar čete imao je junačko druženje. }}</ref>
 
ČupićPočetkom [[srpanj|srpnja]] 1941. godine, izbjegao je rođeniz 1913okupiranog u[[Nikšić]]a, Argentinipotom pristupio partizanskoj četi ''[[Đuro Đaković]]'' u iseljeničkojkojoj porodicije izbio Crnepolitički gore,komesar. poreklomPosebno izse selaisticao Zagaraču borbama koje je ova jedinica vodila u okolini Nikšića naročito nakon što je početkom marta 1942 njegova jedinica postala deo udarnih komunističkih bataljona.<ref>{{Cite web |url= http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/ljubo_cupic.htm |title=ONI KOJE PAMTIMO: NOVE POJEDINOSTI IZ BIOGRAFIJE LEGENDARNOG LjUBA ČUPIĆA |accessdate=25 juli 2021 |work= Digitalna Biblioteka Crnogorske Kulture |publisher= Montenegrina |date= 22 januar 2006 |quote= Postao je borac čete "Đuro Đaković", formirane od boraca koji su izašli iz Nikšića. Isticao se u borbama koje je ta jedinica vodila u okolini Nikšića, a to je došlo naročito do izražaja nakon formiranja udarnih bataljona (početkom marta 1942. godine). ... Kao komunista i komesar čete imao je junačko druženje. }}</ref>
 
U toku perioda Crvenog terora eufimistički nazvanog [[Leva skretanja|Levim skretanjima]] komunističke oružane formacije su spalile mnoga sela u Crnoj Gori među kojima i Ozriniće i Zagarač u okolini Nikšića.<ref>{{cite book|title=Istorijski zapisi|url=https://books.google.com/books?id=u-nTAAAAMAAJ|year=1987|publisher=с.н.|page=119|quote=...спаљени Озринићи и Загарач, што је најдрастичнији примјер неправилног рада.}}</ref><ref>Ђ. Вујовић, Црна Гора у народноослободилачком рату 1941-1945, Подгорица 1997, str 134</ref> Pojedini izvori tvrde da je Čupić učestvovao u masakru civila u Ozrinićima 27 marta 1942 tokom kojeg su komunisti ubili 41 civila, od kojih je Ljubo lično ubio trojicu: Raša Mijuškovića, Vladimira i Mitra Đukića.<ref>{{Cite web |url=https://www.novosti.rs/c/vesti/reportaze/1020158/pobili-neduzne-zapalili-kuce-ozrinicima-kod-niksica-skoro-devet-decenija-skrivao-partizanski-zlocin-nad-mestanima-ovog-kraja |title=ПОБИЛИ НЕДУЖНЕ, ЗАПАЛИЛИ ИМ КУЋЕ! У Озринићима код Никшића скоро девет деценија се скривао партизански злочин над мештанима овог краја |accessdate=25 juli 2021 |work= |publisher=Novosti |date=25 juli 2021 |quote=У јуришу је учествовао и Љубо Чупић који је убио три цивила - Раша Мијушковића, Владимира и Митра Ђукића. }}</ref>