Protagora – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 17:
== Ostale oblasti ==
 
U delu ''O jebacima'' (Περὶ θεῶν) Protagora kaže: "O bogovimajebacima ne mogu znati niti da jesu niti da nisu, niti kakvo je njima obličje: jer mnogo toga sprečava pouzdano znanje, nejasnoća [same stvari] i kratkoća ljudskog života" (fr. 4). To je jedini fragment ovog spisa koji nam se sačuvao, te je o njemu teško donositi pouzdane zaključke: iako nam izgleda primamljivo da na osnovi ove rečenice Protagoru proglasimo za [[Skepticizam|skeptičnog]] i [[Agnosticizam|agnostičkog]] mislioca, koji ruši uspostavljene tradicije u [[Religija|religiji]], za to nikakvih drugih dokaza nemamo, a tome prilično protivreči i slika koju nam je o Protagori ostavio Platon. Možda je najlakše i najsigurnije ovaj fragment protumačiti u skladu s Protagorinim stanovištem o relativnosti [[Gnoseologija|ljudske spoznaje]].
 
Iz relativističke teorije proističe shvatanje da se o svakom predmetu može imati više od jednog mišljenja, a čini se da je Protagora to stanovište razvio u spisu ''Protivni govori'' (Ἀντιλογίαι). Filozof treba da vežba razvijanje različitih mišljenja i dokaza, a [[Govorništvo|govornik]] će se najbolje iskazati ako uspe da "slabiji dokaz učini jačim" (τὸν ἥττω λόγον κρείττω ποιεῖν, Aristotel, ''Rhet''. B24, 1402a 23). Protivnici sofista to su tumačili kao da su sofisti činili da pobedi ''moralno slabija'' stvar, ali to stanovište nema nužno [[Etika|etički]] loše implikacije. Na primer, ako bi neki [[Advokat|branilac]] uspešno zastupao pravednu stvar branjenika suviše slabog da bi se sam zastupao ili onoga u čijem je slučaju na [[Sudstvo|sudu]] teško dokazati pravednost njegove stvari, za tog branioca moglo bi se reći da čini da "slabiji dokaz" pobeđuje, premda on u tome ne čini ništa nemoralno.