Albanska književnost – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Djela 16. stoljeća: Albanskog jezika > albanskog jezika |
|||
Red 26:
==Albanski književnici unutar Osmanskog Carstva==
Istorija albanskog naroda u srednjem vijeku se upire na [[Mletačka Republika|Mletačku republiku]] i na [[Zeta (država)|Zetu]] ([[Crnojevići]], [[Balšići]], [[Lješka liga]]) pa dugo naginje i na [[Papinska Država|papinstvo]] sa mnogim svećenicima iz južne Italije. No ima jedan smjer koji vodi Istanbulu. Okrutna istorija osmanske dominacije pokazuje Albaniju kao tursku pokrajinu u [[Rumelija|Rumeliji]], korisnoj zbog položaja na Jadranu. Jezik i samostalnost albanskog naroda su bili neprihvatljiv prijedlog što sultani nisu uzimali u obzir. Potom, može se reći da je se Osmansko Carstvo osnivalo na proturječnoj i nerijetko kaotičnoj meritokraciji. [[Visoka Porta]] je nagrađivala ambicije i učinkovitost pojedinaca, baš zbog centralizma [[Osmanska dinastija|Osmanove dinastije]] i [[Topkapi Saraj|dvorca Topkapija]], koji su izbjegavali nasljedničke feude nasuprot strukturi feudalne Europe. [[Osmansko Carstvo]] je bilo najjača vojna sila u 16. vijeku zajedno sa Habsburško-Španjolskim cartstvom od [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] nadalje. Sultan je vladao nad višenacionalnim društvom, u kojem su u Istanbul putem [[Danak u krvi|''devşirma'']] (devširma; mn. nom. devširme) dolazili ljudi sa svih krajeva carstva i postajali vojnici, sluge, radnici, umjetnici, žene u sultanovom haremu, oficiri, sultanovi namjesnici, birokrati, pisci itd. Uvjet za karijeru je bio najčešće prijelaz na islamsku vjeru, a potom se može spomenuti da od [[Selim I|Selima]]
Mnogi su uspješni ljudi i žene u Osmanskom Carstvu bili Albanci. U popisu majki od sultana, dvije (Gülbahar i Safiye) ili tri (Mahidevran) su bile djevojke albanskog porijekla. Gülbahar Hatun (1432.–1492.) je rođena na Kosovu, bila je omiljena žena u haremu sultana [[Mehmed II|Mehmeda II.]] i majka sultana [[Bajazid II|Bajazida II.]], dakle [[Sulejman I|Sulejmanova]] prababa po očevoj liniji. [[Safija Sultanija|Safiye Sultan]] (oko 1550. – oko 1619.) je rođena u selu Rezi na [[Metohija|Dukađinskoj visoravni]]<ref name="peirce"/>, žena [[Murat III|Murada III]] i majka [[Mehmed III|Mehmeda III.]], bila je jedna od najmoćnijih sultanija u turskoj istoriji, pa su po njoj istoričari nazvali početak 17. stoljeća »sultanatom žena«. Dok je u povijesti većina sultanovih žena pripadalo rangu konkubina, Safiye je jedan od slučajeva gdje žena djeluje na turskom dvorcu kao kraljica<ref name="peirce">{{cite book |language=en|last=Peirce |first=Leslie P. |author-link= |year=1993 |title=The Imperial Harem. Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |url=https://archive.org/details/imperialharemwom00peir/page/362/mode/2up |location=New York / Oxford |publisher=Oxford University Press |page=118 |isbn=}}</ref>.
| |||