Kras (regija) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Molim linkati na jezike: slov. Kras (območje); engl. Karsten, region; tal. Carso
Red 27:
Ova se pokrajina naziva i „klasičnim krasom” jer su upravo ovdje neke površine i podzemni [[Kraški proces|kraški]] fenomeni opisani i znanstveno objašnjeni po prvi put pa je opći pojam [[kras]] izveden iz naziva oe pokrajine. Zbog toga je područje Krasa kod [[Devin|Devina]] (Duino) zaštičen park prirode (Falesiedi di Duino na 107 ha, od toga 63 ha uz more), a Slovenija je [[1994|1994.]] nominirala manji dio Krasa (svog dijela Tršćanskog Krasa) za upis na [[UNESCO]]-v [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|popis mjesta svjetske baštine u Evropi]] još [[1994. na filmu|1994.]] godine<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/590/ Classic Karst] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}}</ref>
[[Datoteka:General view of Grotta Gigante from the entry stairs.jpg|mini|270x270piksel|Najveća podemna dvorana u ''grotta Gigante'' - ]]
Područje Krasa je visoravan, zapravo [[Vapnenac|vapnenački]] (iz [[Kreda (period)|krede]]) niz uzvisina i udolina uglavno u smjeru SZ-JI, kojem su u podlozi naslage [[Fliš|fliša]] preko kojih su tektonskim pokretima klizno navučene starije vapnenačke naslage (iz [[Pliocen|pleocena]]) pa je time Kras dobio specifičnu ljuskavu strukturu naročito karakterističnu za [[Ćićarija|Ćićariju]] koja čini granicu između [[Istra|Istre]] i Krasa. Iznad tih su navlaka zaravnjene terase koje oblikuju udoline s pašnjacima i šumskim pokrovom. Izdignuti dijelovi vrhunaca vapnenačkih naslaga uglavnom su ogoljeli. Tektonskim pokretima nastao je niz poleglih navlaka i pokrovima slična navlačenja što prostor KtasaKrasa čini vrlo složenim. Glavni dio oblikovan je kao niz uporednih grebena s udolinama i terasama između njih, na kotama 400 do 800 m, u kojima su polja s nepropusnim naslagama i naseljima.
 
Na Krasu su formirane mnoge spilje i ponori. Vilenica je prva [[Špilja|spilja]] u Evropi koja je postala popularnom turističkom atrakcijom još početkom [[17. vijek|XVII. st.]]. Među najzanimljivijim spiljama su [[Škocjanske jame]] koje su već upisane na UNESCO-ov popis, te na sjeveroistoku [[Postojnska jama]], [[Otoška jama]], [[Magdalena jama]], [[Črna jama]], [[Pivka jama]] i nekoliko manjih, dok je na zapadu (Tršćanski Kras) najznačajnija [[grotta Gigante]] (''Briška jama'') u općini [[Sgonico]], koja je dimanzijama od 107 x 65 x 130 m najveća turistička jama na svijetu<ref>[http://www.grottagigante.it/ Grotta Gigante] {{it}} Preuzeto 12. lipnja 2013.</ref>.