Razlike između izmjena na stranici "Pascal (programski jezik)"

m
nema sažetka uređivanja
m (Poništena izmjena 40950149 korisnika 5.43.78.148 (razgovor))
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje poništenje napredna mobilna izmjena
m
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje vizualno uređivanje napredna mobilna izmjena
Pascal uvodi paradigmu ''strukturiranoga'' i ''proceduralnoga'' programiranja, što znači da se programski kod razlaže na samostalne strukture - ''podatke'' i ''podprograme'', koji se ne izvršavaju nužno u istom redoslijedu kako su i navedeni, niti je potrebno numeriranje redaka kao u sekvencijalnim programskim jezicima (''BASIC'', ranije specifikacije ''Fortrana'' itd), nego se po potrebi pozivaju i izvode. Uvodjenjem podprograma izbjegava se nužnost da program sekvencijalno, to jest redoslijedno izvrši sve blokove koda dok ne dodje do naredbe koja označava kraj programa ili bezuvjetni skok ([[GoTo]]), što može uzrokovati probleme pri pisanju ili revidiranju ozbiljnijih programa, jer je korištenje <code>goto</code> naredbe vodilo do nepregledna i nečitljiva koda s jedne strane (fenomen nazvan [[Špageti-kod]]), s druge strane zahtijevalo učitavanje čitava programa u memoriju, umjesto pozivanja pojedinačnih procedura prema potrebi.
 
U isto vrijeme (1972) Amerikanac [[Dennis Ritchie]] razvija [[C (programski jezik)|programski jezik C]] zasnovan na istoj proceduralnoj filozofiji kao i Pascal, koji je za razliku od prvobitnoga Pascala, podržavao i osnovne tipove podataka kao što su realni brojevi dvostruke preciznosti (<code>double</code>). Kao što je programski jezik C poslužio [[Ken Thompson|Kenu Thompsonu]] i [[Dennis Ritchie|Dennisu Ritchieju]] za programiranje [[UNIX]]-a sedamdesetih godina, tako je [[UCSD Pascal|UCSD]] izvedba Pascala korištena na [[University of California]] u [[San Diego|San Diegu]] za pisanje [[p-System|p-Systema]], prvoga [[virtualni stroj|virtualnoga stroja]].<ref>http://pascal.retro8bits.com/UCSDhistory.html</ref> ''p-System'' se moglo prenijeti na veliki broj tadašnjih računala zahvaljujući činjenici da je trebalo samo progamiratiprogramirati dijelove specifične za hardver računala. Program preveden na nekom [[p-machine|p-stroju]] pomoću UCSD Pascal prevoditelja može se izvršavati na svakom računalu koje ima p-System.
 
Operacijski sistemi za [[Apple]] računala [[Apple Lisa|Lisa]] i [[Macintosh]] s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih bili su programirani u Pascalu,<ref>http://www.taoyue.com/tutorials/pascal/history.html</ref> zbog čega pisanje programa u C-u za navedene sisteme nije imalo smisla, jer su programi morali raditi s tipovima podataka koje podržava standardni Pascal kao i [[API]] Apple OS-a. Prvobitni [[Object Pascal]] je najprije nastao u tvrtki [[Apple Computers]], gdje je služio za sistemsko i aplikacijsko programiranje. Kasnije je ''Object Pascal'' proširen, nadopunjen i populariziran u [[Borland|Borlandu]], kroz komercijalne verzije jezika [[Turbo Pascal]] i [[Delphi]].
576

izmjena