Crkve u Hercegovini do XVII stoljeća – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 12:
Crkve su sličnih i skromnih dimenzija, imaju jednostavni pravougaoni tlocrt, koji završava ili polukružnom ili četvrtastom [[Apsida|apsidom]], s tim da su ove sa četvrtastom rjeđe i potiču iz ranijeg perioda. Razlika među njima se javlja u načinu prijenosa sila bočnog potiska. U enterijeru bačvasti svod objekta pridržavaju bočni prislonjeni lukovi. Građevinski materijal za zidanje je krečnjak, a pokrivene su kamenim pločama sa karakterističnim preklopom na sljemenu. Zvonik je “na preslicu“, sa jednim, dva ili tri zvona.
== Opis ruskog konzula ==
Na svome putovanju kroz Hercegovinu, Bosnu i staru Srbiju, koje je realizirao 1857. godine, ruski konzul Giljferding Aleksandar je o dataciji, veličini i vanjskom i unutrašnjem izgledu malih seoskih crkava u Popovom polju zabilježio sljedeće
{{citat|U Dražin-Dolu, jednom od takvih sela, vidjeli smo ono što se u Hercegovini naziva seoskom crkvom. To je mala prostorija od kamena koja bi se kod nas, bez teškoća, mogla smjestiti u običnu sobu ma koje kuće. Gola daščana pregrada zamjenjuje ikonostas. Carskih dveri nema. Obična kamena ploča na malom stupcu služi umjesto oltara. U crkvi nema ni krsta, ni ikona, ni knjiga, ni bogoslužbenih predmeta. Sve to čuvaju u svojim kolibama seljaci iz okoline. Stvari se donose u crkvu samo onda kada se održava bogosluženje. U Bosni i sjeverozapadnoj Hercegovini gotovo i nema seoskih crkava.
''U jugoistočnom dijelu Hercegovine ima vrlo mnogo ovakvih malih crkava. Sve su one, zidane u početku turske vladavine. Ma koliko neugledne i bijedne, one svjedoče o revnosti trebinjskih hrišćana kada je u pitanju bogosluženje. O njima vode brigu seljaci. Kako je većina seljaka u takvoj bijedi da se ovim poslom ne može baviti, iako za to ne treba mnogo vremena, ovu obavezu prima imućniji čovjek i tim se bavi „radi spasenja duše“. U Dužima sam sreo jednog takvog seljaka iz Popova koji je vodio brigu o četiri crkve.''
''O većim praznicima, četiri do šest puta godišnje, dolaze u ove seoske crkve naizmjenično kaluđeri iz jednog od okolnih manastira, tj. iz manastira Duži, iz Zavale u Popovu ili iz Dobrićeva u Zarječju. Ako monasi ne ponesu jevanđelje, i druge potrebne bogoslužbene knjige, tada se koriste nekakvim pocijepanim komadićima rukopisa iz XVI i XVII stoljeća ili štampanom srbuljom, koju čuvaju seljaci. Pa i takvo bogosluženje, od velike je pomoći stanovništvu. Na ovaj način svaki trebinjski hrišćanin može, mada rijetko, da sluša riječ božju, što bi bilo nemoguće kad bi se vršenje bogosluženja ograničilo samo na manastire. Zbog neprohodnih planinskih puteva i bijede u kojoj hrišćani žive, manastirima dolazi vrlo mali broj ljudi, i to mahom seljaka. Pozitivan uticaj ovih siromašnih seoskih crkvica ogleda se u sklonosti trebinjskih hrišćana ka prosvjeti, u njihovoj vanrednoj bistrini i svjesnom osjećaju vjere, osobinama po kojima se oni odvajaju od seljaka sjeverozapadne Hercegovine i Bosne, gdje seljak raste, ostari i umre ne prisustvujući nikada bogosluženju.''|ruski konzul Giljferding Aleksandar 1857. godine}}
== Spisak crkvi ==
Linija 67 ⟶ 73:
[[File:Crkva pokrova Bogorodice, Mosko-Ljubomir.jpg|mini|desno|Crkva pokrova Bogorodice, Mosko-Ljubomir]]
'''Crkva Pokrova Bogorodice u Mosku''' i pravoslavno groblje proglašena je nacionalnim spomenikom 26. juna 2019. godine.<ref name="Putokazi"/> Na zapadnoj fasadi iznad portala u niši je uklesan podatak o obnovi 1894. godina. Na metalnoj ploči koja se takođe nalazi iznad vrata navodi se da je crkva obnavljana 1820, 1908. i 1988. godine.
'''Crkva svetog Proroka Ilije u Sedlarima''', zajedno sa pokretnim naslijeđem, sa pravoslavnim grobljem, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Pokretno naslijeđe crkve sačinjavaju ikonostas i deset ikona na ikonostasu crkve. <ref name="Sedlari">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Trebinje%20Crkva%20u%20Sedlarima%20BOS.pdf |title=Crkva svetog Proroka Ilije u Sedlarimae |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. 9. 2020}}</ref>
Pripada tipu jednobrodnih crkava sa prislonjenim lukovima i sa polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu. Zajedno sa pravoslavnim grobljem, srednjevjekovnim grobnicama i stećcima, kao i tumulima iz bronzanog perioda koji se nalaze iznad Sedlara, te ostaci rimske kulture pronađeni ispod sela Sedlara, svjedoče o dugačkom kontinuitetu naseljavanja prostora Popovog polja.
=== Bileće ===
| |||