Razlike između izmjena na stranici "Crkve u Hercegovini do XVII stoljeća"

<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3012 |title= Crkva Vračevica |work=Komisija za nacionalne spomenike|accessdate= 13. 11. 2016}}</ref> Nalazi se u dosta lošem stanju.
 
'''Crkva Vaznesenja Hristovog u Konjskom-Zupcima''' i pravoslavno groblje sa 43 [[stećci|stećka]] su naconalni spomenici Bosne i Hercegovine<ref>{{Cite web |url=http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/IcyR3TC7JPM= |title= Crkva Vaznesenja Hristovog u Konjskom-Zupcima |work=Službeni list BiH 50/19 |accessdate= 13. 11. 2016}}</ref> Ova crkva u Konjskom-Zupci pripada tipu jednobrodnih crkava sa polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu sa tri zvona. U kamenom dovratniku ulaznih vrata u crkvu uklesana je 1853. godina kao godina njene obnove. Iako je jasno da je crkva sagrađena znatno ranije, o vremenu izgradnje prvobitne crkve nema dostupnih istorijskih podataka.<ref name="Putokazi">{{Cite web |url=https://radiotrebinje.com/vijest/putokazi-iz-proslosti-trebinje-sve-bogatije-nacionalnim-spomenicima/?lang=lat |title= PUTOKAZI IZ PROŠLOSTI: Trebinje sve bogatije nacionalnim spomenicima |work=Radio Trebinje |accessdate= 13. 11. 2020}}</ref>
 
Stećci, koji se nalaze u groblju, su pretežno u obliku [[Oblici stećaka|ploča i sanduka]]. Veći broj stećaka je ukrašen bordurom u vidu povijenih lozica sa spiralama ili rozetama na gornjoj strani ploče. Bordura je uglavnom uokvirena pravim linijama ili tordiranom trakom. posebno je zanimljiv stećak Vukašina Dobrašinovića sa natpisom iz prve polovine 15. vijeka, koji je privukao pažnju mnogobrojnih istoričara, muzejskih radnika, epigrafičara i istraživača koji su u različitim periodima pisali stručne radove o značenju natpisa na ovom stećku. U različitim dokumentima iz Arhiva grada Dubrovnika, koji datiraju iz prve polovine 15. vijeka, pominje se prezime Dobrašinovića, 'male vla-stele iz Vrsinja' kod Trebinja, koji su živjeli na granici tadašnje Dubrovačke republike
 
'''Crkva svetog Jovana Krstitelja u Donjem Vrbnu''' zajedno sa pokretnom imovinom, koju čine ikonostas sa dvanaest ikona, dva putira, dva svijećnjaka, anafornica i pravoslavno groblje - proglašena je nacionalnim spomenikom 16. maja 2019. godine. Bila je potpuno srušena i obnovljena je 1867. godine. Unutrašnji prostor crkve se sastoji od naosa sa bočnim pijevnicama i oltarskog prostora sa apsidom, koji su međusobno odijeljeni drvenom ikonostasnom pregradom. Naos je osvjetljen preko dva polukružno zasvedena prozorska otvora. Oltarski prostor se sastoji od apside, dvije niše i stare kamene časne trpeze postavljene u središnjem mjestu svetišta. Drveni ram ikonostasa je ukrašen duborezom i bojen bijelom bojom sa akcentima zlatne, crvene i plave. Donja zona se sastoji od bočnih vrata sa ikonama kojima se pristupa oltarskom prostoru, prostora sa prestonim ikonama i carskih dveri. Svi dijelovi donje zone ikonostasa razdijeljeni su pilastrima koji su ukrašeni dekorativnim trakama crvene i plave boje i zlatnim cvjetovima sa četiri lista. Carske dveri su bogato ukrašene šupljikavom biljnom ornamentikom sa krstom u sredini, na oba dijela, bez uobičajenog prikaza Blagovjesti.<ref name="Putokazi"/>
 
=== Bileće ===