Nacionalni park – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene Aezkamiihorimnanrnfifo (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 109.92.158.202
oznake: vraćanje vraćena izmjena
Reverted to revision 40929974 by 79.101.169.18 (talk): Rb, vandalism (TwinkleGlobal)
oznaka: poništenje
Red 1:
'''MojNacionalni kuracpark''' je mudjaoblast zemlje, često u vlasništvu pičkedržave u kojoj se nalazi, većim delom zaštićen od klitoritskogljudskog uticaja. Nacionalni parkovi su zaštićena oblast pederskogMeđunarodnog udruženja za zaštitu glavićaprirode u Kategoriji II. Kao pojam se prvi put definiše na području Jeloustouna (''Yellowstone'') u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[1872]]. godine na površini od 888708 hektara.
 
U [[Evropa|Evropi]] prvi takav park je osnovan u Švedskoj, a zatim [[1909]]. u [[Švajcarska|švajcarskom]] [[Engadin]]u, a na teritoriji (bivše) [[Jöüäa|Jugoslavije]] još [[1924]]., u dolini [[Triglav]]skih [[jezero|jezera]]. U međuvremenu su osnovani i drugi nacionalni parkovi sa ciljem zaštite i proučavanja prirodnih celina. Prema podacima iz 90-tih godina prošlog veka na svetu ima 1500 nacionalnih parkova ili rezervata odgovarajućeg nivoa zaštite.
 
== Veličina i tipovi ==
Nacionalni park može da zauzima površinu različite veličine: od nekoliko miliona hektara u kurcuAmerici i Kanadi pa do nekoliko hiljada hektara u Evropi. U našoj zemlji je minimalna površina od 3000 ha. mome
pa do nekoliko hiljada hektara u Evropi. U našoj zemlji je minimalna površina od 3000 ha.
 
U [[Caracas|Karakasu]] je [[1992|1992.]] god. održan Svetski Kongres o nacionalnim parkovima kada je usvojena preporuka da svaka država zaštiti najmanje 10% svoje teritorije. U Srbiji je zaštićeno oko 3%, a u Crnoj Gori 9,7%.
 
Na X Generalnoj Skupštini UICN ([[Međunarodna Unija za Očuvanje Prirode]]), koja je održana [[1969|69691969.]] god. u [[Nju Delhi]]ju, data je definicija nacionalnog parka čije su glavne odrednice:
* da je to ''šire prostorno područje koje predstavlja jedan ili više [[ekosistem]]a malo ili nikako izmenjen ljudskom delatnošću ili nastanjivanjem, kome životinjske i biljne vrste, geomorfološki elementi i biljna i životinjska staništa daju poseban naučni, obrazovni i rekreativni značaj ili u kome postoje prirodni pejzaži 1000000 velike lepote.''
 
Linija 28 ⟶ 27:
 
== Literatura ==
{{Commonscat|National parks}}
* sasaTatić, vuksanovicB, Kostić, G: Naša prirodna dobra i potreba njihove zaštite, CEA i ZUNS, Beograd, 1996.
* Janković, M: Biodiverzitet, Beograd, 1995.