Drago Ibler – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dodao sam informaciju o Ibleru te link na tekst koji djelomično govori o njegovim radovima. |
|||
Red 21:
Njegov socijalni i društveni angažman, doveo ga je na čelo [[Grupa Zemlja|Grupe Zemlja]]<ref name=lek>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=94 IBLER, Drago, Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 5. 03. 2011.)]</ref>, koju je uz umjetnike istomišljenike osnovao [[1929]]. u Zagrebu. Ibler je bio i član međunarodnog arhitektonskog udruženja [[CIAM]]. U to vrijeme ''Ibler'' radi kao arhitekt na brojnim natječajima, ali slabo prolazi, radovi su mu u većini slučajeva odbijeni. Jedan dio odbijenica svakako se desio zbog konzervativne sredine, koja nije mogla prihvatiti nova modernistička (i puristička) shvaćanja arhitektonske ljepote, a dio toga išao je i zbog ''Iblerovog'' očiglednog lijevog političkog angažmana, koji se osobito vidio kroz javne istupe Grupe Zemlja. No ''Ibler'' nije bio bez prihoda, realizirao je projekte za brojne manje privatne vile u Zagrebu, [[Korčula|Korčuli]], nekoliko industrijskih objekata i ''Zgradu radničkog osiguranja u [[Skoplje|Skopju]]'' ([[1932]].), u kojoj je prvi put primjenio neke nove ideje [[Le Corbusier]]a, između ostalog i njegove prozore u nizu.
Od [[1926]]. ''Ibler'' radi kao profesor na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti]], na tek osnovanom ''Odjelu Ahitekture''<ref name=lek/>, koji djeluje do ratne [[1941]]. Surađivao je u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' (1939–1940). Nakon toga ''Ibler'' radi na ''[[Ženeva|Ženevskom]] univerzitetu'' kao predavač arhitekture. Nakon svršetka rata vraća se u [[Zagreb]], i ponovno predaje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji]] (''Odjel Arhitekture''). Iza rata ublažio je svoja radikalna i puristička shvaćanja o čistoći moderne arhitekture, tako da njegovi poratni projekti imaju i čisto dekorativne ili skulpturalne dodatke, bez obzira na funkciju. Puno radi, ali mnogo toga ostaje samo na papiru poput ''Projekta za [[beograd]]sku Operu'' ([[1948]].), ''Zgradu jugoslavenske ambasade u [[Moskva|Moskvi]]'' ([[1959]].), ''[[Josip Broz Tito|Titove]] zagrebačke rezidencije'' ( [[1961]]. - 4.). No pored tih nerealiziranih, ostaje dosta ostvarenih ''Iblerovih'' projekata stambenih zgrada po Zagrebu; u ''Martićevoj'', ''Smičiklasovoj'' i ''Vlaškoj'' ulici. Od svih tih objekata njegov ''Drveni neboder'' ([[1958]].) iz Martićeve, ostat će valjda Iblerov trajni zaštitni znak u njegovu rodnom gradu.
* Drago Ibler poginuo je u saobraćajnoj nesreći [[1964]]., kod [[Novo Mesto|Novog Mesta]].
* Iblerer je autor programskog manifesta [[Grupa Zemlja|Grupe Zemlja]] ([[1929]].) </br> ''Treba živjeti životom svoga doba i treba stvarati u duhu svoga doba. Suvremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanjima kolektiva, a umjetnik ne može stajati izvan kolektiva, jer su umjetnost i život jedno.''<ref name=kat>Zidić, Igor, Kovačević, Edo i suradnici: Kritička retrospektiva Zemlja, 6 Zagrebački salon, Zagreb, 1971. (Katalog Izložbe)</ref>
| |||