Turcizam – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 19:
Budući da turski sadrži glasove kojih u srpskohrvatskom nema, pri posuđivanju je došlo do nekih glasovnih promjena, koje se uglavnom svode na prilagođavanje turskih glasova ''ö'', ''ü'', ''ı'' kojih nema u srpskohrvatskom. Neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale srpskohrvatskim imenicama ženskog roda (npr. ''čarapa'', ''kula'', ''kutija'', ''rakija'').
 
==Broj turcizamaSvojstva==
Među turcizmima vrlo često imamo turske sufikse '''–luk''', '''–ci''', '''–li''' koji su štokavski oblik za turske '''–lik''', '''–çi''', '''–li'''<ref name="skaljic">{{cite book |last=Škaljić |first=Abdulah |author-link= |date=1966 |title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku |url=https://archive.org/details/abdulahskaljicturcizmiusrpskohrvatskomjeziku2 |location=Sarajevo |publisher=Svjetlost |page= |isbn=}} str. 24</ref>. Usto vrlo često se pojavlja i perzijski sufiks '''–dār'''<ref name="skaljic"/>.
Drugi prepoznatljivi sufiksi su:
*'''–ak''';
*'''–hana''';
*'''–ija''';
*'''–suz''';
*'''–uk'''.
 
Turkolog Amina Šiljak-Jesenković ističe kako postoji broj riječi (''kamiondžija'', ''tramvajdžija'') koje nisu turcizmi ali su dobile turski oblik sufiksa<ref name="despotovic">{{cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/obrazovanje/turcizmi-u-jezicima-balkanskih-naroda/354769#|title=Ivana Despotović, Turcizmi u jezicima balkanskih naroda, Anadolu Agency, 18.07.2012 |date=|accessdate = 01. 05. 2021}}</ref> tako da utjecaj turskog jezika na srpskohrvatski je u djelu i u morfologiji riječi, pa i na drugim lingvističnim razinama. Detaljnije o tome govori istraživanje Hanke Vajzović<ref name="despotovic"/> (''Orijentalizmi u knjizevnom djelu'', 1999).
 
==Broj turcizama==
U prvom izdanju Vukovog riječnika (1818.) od 26.270 riječi bilo je oko 2.500 turcizama<ref name="amarilis">{{cite web|url=https://amarilisonline.com/turske-reci-u-srpskom-jeziku/|title=Dragana Amarilis, »Turske reči, turcizmi u srpskom jeziku«|date=|accessdate = 01. 05. 2021}}</ref><ref name="peco">Asim Peco, {{pdf}} ''[https://core.ac.uk/download/pdf/85118487.pdf Germanizmi u Vukovu srpskom rječniku iz 1852.]'', Filologija, knj. 14, Zagreb, 1986.</ref> (~9,5%) a u drugom izdanju (1852.) u kojem po procjeni je bilo 40.000 riječi, turcizmi su bili oko 3.700<ref name="amarilis"/><ref name="peco"/> (~9,25%).
 
Linija 37 ⟶ 47:
 
U akademskom istraživanju na hrvatskom dialektološkom polju, Vranić i Zubčić su analizirale korpus u kojem se pojavljuje 118 turcizama u ukupno 660 frazema. U tom broju, u podskupini štokavskih govora broji se 109 turcizama u 443 frazema<ref name="vraniczubcic"> Silvana Vranić, Sanja Zubčić, ''[https://hrcak.srce.hr/116921 Turcizmi u frazemima hrvatskih govora]'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2013. {{pdf}} [https://hrcak.srce.hr/file/172850 ovdje]</ref>. Stoga najveći broj turcizama studija pronalazi u frazemima štokavskih govora, ali s nejednakom distribucijom. Najviše je turcizama zabilježeno u govorima Dalmatinske zagore (39%), u slavonskim govorima (36%) i u ličkim govorima (25%)<ref name="vraniczubcic"/>.
 
 
==Primjeri==
Linija 113 ⟶ 122:
* Skok Petar, ''Prilozi proučavanju turcizama na srpskohrvatkom jeziku'', časopis »Slavia«, ročnik XV (1937—1938), Praha, str. 166—190.
* Škaljić Abdulah, [https://archive.org/details/abdulahskaljicturcizmiusrpskohrvatskomjeziku2 ''Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku''], Sarajevo, Svjetlost, 1966.
* Vajzović Hanka, ''Orijentalizmi u knjizevnom djelu: Lingvisticka analiza'', Sarajevo, Institut za jezik u Sarajevu, 1999.
 
[[Kategorija:Turcizmi|* Turcizam]]