Turcizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ostavio sam neke osnovne primjere |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Turcizmi''' su usvojenica za [[turski jezik|turskog jezika]] odnosno one riječi [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] koje su u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] ušle u govor i pismo putem turskog jezika. Obično se kažu ''turcizmi'' ili ''orijentalizmi'' mada postoje dvojbe među stručnjacima o njihovom nazivu<ref name="brozovic">{{cite web|url=https://www.matica.hr/vijenac/173/odose-turci-ostase-turcizmi-17333/|title=Dalibor Brozović, »Odoše Turci, ostaše turcizmi«, Vijenac br. 173|date=|accessdate = 05. 05. 2021}}</ref>
. Turcizam ne implicira isključivo [[riječ]]i izvornog [[Turski jezik|turskog]] ili [[Turkijski jezici|turkijskog]] podrijetla jer većina njih su usvojenice i u samom turskom jeziku, pretežito iz [[Perzijski jezik|perzijskog]], [[Grčki jezik|grčkog]] i [[Arapski jezik|arapskog jezika]]. Neke riječi su iz [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]] tako da im je turski jezik služio kao vektor prenosilac<ref name="brozovic"/>, druge su izvorno turske, dakle srednjoazijske, dok postoje i prividni turcizmi, riječi koje su arapske ili perzijske, koje su ušle u srpskohrvatski ali putem drugih jezika (italijanskog, na primjer)<ref name="brozovic"/> ili, još, postoje riječi koje su ušle u srpskohrvatski u turskom obliku ali su na primjer grčkog podrijetla<ref name="brozovic"/>.
No, svakako u baštini današnje [[Štokavski|štokavice]] one postoje, dnevno se upotrebljavaju, pa čak neke nemaju pravog sinonima. Na primjer, prvobitne riječi koje su turcizmi su ''bakar'', ili riječ ''boja'' za koju bi mogući sinonimi bili germanizam ''farba'', ili latinizmi ''kolur'', ''tinta'' i ''pigment'', koji nam isto dolaze preko njemačkog. ''Boja'' se češće upotrebljava.
Turcizmi su najčešći u [[štokavština|štokavskom narječju]], a rijetki u drugim [[narječje|narječjima]]. Mnogi su turcizmi prihvaćeni u [[standardni jezik|standardnom jeziku]], neki su rasprostranjeni samo regionalno i [[dijalekt]]alno, a neki su potisnuti iz upotrebe.▼
Turcizmi u štokavici nastaju u vremenskom rasponu što otprilike ide od 1389. do 1913.
<ref>Početak osmanske dominacije na Balkanu, Dinari, Panoniji i istočnom Jadranu: [[Bitka na Kosovu]] 1389. ; Pad Srpske despotovine 1459. ; Pad Bosne 1463. ; [[Mohačka bitka]] 1526. Kraj osmanske dominacije: [[Sanstefanski mir]] 1878. ; [[Prvi balkanski rat|Prvi]] i [[Drugi balkanski rat]] 1913. ; [[Prvi svjetski rat]] 1914. ; Pad Osmanskog carstva 1922.</ref>, kada je [[Osmansko carstvo]] imalo pokrajinu na Balkanskom poluotoku zvanu [[Rumelija]]; a obilježiti točan prostor je teško, prvenstveno zato što je jezik dinamičan ljudski fenomen, drugo, zato što je bilo brojnih seoba na prostoru između Dunava i Jadranskog mora, treće, zato što je taj prostor dugo služio kao pogranični pojas između dva carstva u ratnom stanju.
Vrlo su česti u štokavici koja se govori u Bosni i Hercegovini, tako da po običaju jedna osobina bosanskog govora su mnogobrojni turcizmi. Uprirođeni su i u hrvatskom, srpskom i crnogorskom govornom prostoru, mada se pojavljuju nešto manje na sjevernim djelovima Hrvatske.
Vrlo ih malo ima u [[čakavski|čakavskom]] i [[kajkavski|kajkavskom narjećju]].
U bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Jugoslaviji]] i drugi jezici su imali turcizama ([[Albanski jezik|albanski]], [[Makedonski jezik|makedonski]]), a najmanje ih je u bilo u [[Slovenski jezik|slovenskom]] i [[Mađarski jezik|mađarskom]].
▲
Budući da turski sadrži glasove kojih u srpskohrvatskom nema, pri posuđivanju je došlo do nekih glasovnih promjena, koje se uglavnom svode na prilagođavanje turskih glasova ''ö'', ''ü'', ''ı'' kojih nema u srpskohrvatskom. Neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale srpskohrvatskim imenicama ženskog roda (npr. ''čarapa'', ''kula'', ''kutija'', ''rakija'').▼
Vidi detaljno u članku : '''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]'''
Linija 70 ⟶ 80:
| '''[[torba]]''' || ← || ''torba'' ||||
|}
▲Budući da turski sadrži glasove kojih u srpskohrvatskom nema, pri posuđivanju je došlo do nekih glasovnih promjena, koje se uglavnom svode na prilagođavanje turskih glasova ''ö'', ''ü'', ''ı'' kojih nema u srpskohrvatskom. Neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale srpskohrvatskim imenicama ženskog roda (npr. ''čarapa'', ''kula'', ''kutija'', ''rakija'').
== Literatura ==
| |||