Petro Marko – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 37:
Tijekom Španjolskog građanskog rata, zajedno sa [[Skënder Luarasi|Skënderom Luarasijem]], sinom [[Petro Nini Luarasi|Petra Ninija Luarasija]], počeo je u [[Madrid|Madridu]] izdavati albanski list ''Vullnëtari i lirisë'' ({{jez-sh|Dobrovoljac slobode}}), koji je ukinut nakon dva broja zbog ratnog stanja u Madridu.<ref name="elsie"/> Na njegovo najpoznatije djelo ''[[Hasta la vista (roman)|Hasta la vista]]'' ({{jez-sh|Zbogom}}), objavljeno u Tirani 1958. godine, u velikoj su mjeri utjecala njegova iskustva u Španjolskom građanskom ratu. Godine 1940, nakon povratka iz [[Francuska|Francuske]] u Albaniju, [[Italijanska invazija Albanije|talijanska]] vojska ga je uhitila, zatim zatvorila u [[Bari|Bariju]],<ref name="Plasari"/> i zajedno sa 600 drugih zatvorenika poslala na [[Ustica|Ustiku]], otok na [[Tirensko more|Tirenskom moru]], gdje je boravio od 1941. do 1943. godine,<ref name="segel"/> a potom bio prebačen u zatvor [[Regina coeli (zatvor)|Regina Coeli]] pokraj [[Rim|Rima]] 1944. godine.<ref name="Plasari"/>
 
U oktobru 1944. pridružio je se snagama [[Narodnooslobodilačka borba Albanije|Albanske narodnooslobodilačke borbe]] kao [[Partizani|partizan]]. Nakon rata postao je glavni urednik časopisa ''Bashkimi'' ({{jez-sh|Jedinstvo}}), ali ga je 1947. godine ponovno uhapsio [[Koçi Xoxe]], ministar obrane, a pušten je nakon Xoxeova pada 1949. godine.<ref name="elsie"/> Marko je bio optužen za davanje informacija Anglo-Amerikancima dok je objavljao dužnost glavnog urednika. Posljednji je put bio zatvoren od maja 1947. do maja 1950.<ref name="Plasari"/> Unatoč tome, Marko je ostao idealist i [[Antifašizam|antifašist]]. U pismu upućenom iz zatvora Vrhovnom vojnom sudu Albanije, izjavio je: » Petro Marko je osuđen na tri godine i bačen među one protiv kojih se borio i koje je mrzio. Za mene je ovo najveća nepravda, to je zločin koji se događa protiv mene, jer sam nevin i nikada, počevši od 1932. godine, nisam nanio nikakvu štetu narodu «. U drugom pismu koje je uputio Vrhovnom sudu, još dok je izdržavao kaznu u zatvoru, spomenuo je da su ga mučili i prisiljavali da nešto prizna, inače bi umro.<ref name="Plasari"/> Vrijeme koje je proveo u [[Komunistička partija Albanije|komunističkom]] zatvoru opisat će u svom ''Intervjuu sa mnom: Oblaci i kamenje'' ({{jez-alb|Intervistë me vetveten: Retë dhe gurët}}).<ref>{{cite book|language=sq| url=http://www.shtepiaelibrit.com/store/en/biography-memoirs/569-interviste-me-vetveten-rete-dhe-guret-petro-marko.html| year=2000| publisher=OMSCA|author=Petro Marko| title=Interviste me vetveten, (Rete dhe guret)|isbn= 978-9992740330| access-date=2013-11-28}}</ref> U toj će knjizi pisati i o svojim osjećajima prema vlastitom albanskom identitetu, uzimajući u obzir njegovo podrijetlo iz kontroverzne [[Albanska rivijera|regije Bregu]], koja se ponekad nazivala i [[Himara]].
 
{{Citat|Pa što smo mi? Albanci! A zašto gubimo svoj jezik? Reći ću ono što znam. Zašto naše stare majke i bake znaju albanski jezik bolje od grčkog? Zašto plačemo i pjevamo na albanskom? Zašto izreke izgovaramo na albanskom? Izgleda da je od 1820. godine helenizacija postala politički cilj same Grčke...<ref>{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20131203010856/http://libertals.com/interviste-me-vetveten-pjese-e-shkeputur-nga-libri-i-petro-markos/|title=Petro Marko, Interviste me vetveten|date=|accessdate = 21. 04. 2021}} U originalu: » Pra c’jemi ne ? Shqiptare! Po pse e humbem gjuhen ? Une do te them ato qe di : Pse nenat plaka, gjyshet dhe gjyshet dine me mire shqipen se greqishten? Pse qajme e kendojme ne shqip ? Pse fjalet e urta i themi ne shqip ? Sic duket qe nga viti 1820 e tehu, greqizimi u be me qellim politik nga vete Greqia... «</ref>|Petro Marko}}