Koncentracijski logor Danica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 17:
Logor je formiran već 15. aprila 1941, a prvi zatočenici su u logoru izolovani između 18. i 24. aprila 1941. Reč je o manjoj grupi lokalnih stanovnika srpske, hrvatske i jevrejske nacionalnosti, uhapšenih u gradu Koprivnici i okolini. Prvi upravnik logora bio je koprivnički ustaša-emigrant [[Martin Nemec]] (1947. osuđen je na smrt).
 
Već 4. maja 1941. u logoru je bilo 763 logoraša, a 18. maja - 1007, 30. juna - 2175, a 15. jula 1941. - 2656 logoraša. U drugoj polovini jula 1941. dolazi do prebacivanja logoraša iz logora Danica u ustaške logore u Lici ([[Gospić]], [[Jadovno]]), tako da je do kraja jula iz logora Danica za Gospić upućeno 1960 logoraša, dok ih je 76 oslobođeno.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=116392 Zdravko Dizdar, "Odnos ustaša prema HSS-u na koprivničkom području i u ustaškom logoru Danica kraj Koprivnice, 1941-1942.", Podravina, 9, Koprivnica, 2006.] str. 94.</ref>
 
Potpuni, a možda ni približni, registar logoraša nije moguće utvrditi zbog činjenice da nisu sačuvane upisne knjige zatočenika logora Danica. Zapravo, sačuvano je svega nekoliko stranica jedne od evidencionih knjiga logora.
Prema izjavi logorskog blagajnika Martina Kokora, datoj 1946, kroz logor Danica prošlo je oko 5.600 zatočenika, međutim ova brojka ni približno nije dokazana metodom poimenične identifikacije.<ref>[http://www.znaci.net/00003/476.pdf Franjo Horvatić, "Koncentracioni logor 'Danica'", Sjeverozapadna Hrvatska u NOB, Varaždin, 1976.] str. 869-883.</ref>
 
U logoru su boravili zatočenici iz mnogih delova Hrvatske, [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srem|Srema]]. NDH je imala ukupno 142 kotara, a u logoru su bili zatočeni logoraši iz 80 kotara. Kada govorimo o području današnje Republike Hrvatske, u logoru su bili zatočeni stanovnici Slavonije, Banije, većeg dela severozapadne Hrvatske (Moslavina, Podravina i Hrvatsko Zagorje) i delova Korduna. Kada govorimo o području Republike Bosne i Hercegovine, u logoru su bili zatočeni stanovnici većih gradova koji su železnicom bili povezani sa Zagrebom i Križevcima ([[Mostar]], [[Sarajevo]], Dervena[[Derventa]], itd). Sa područja Bosanske krajine i istočne Hercegovine u logoru je bio zatočen vrlo mali broj logoraša upravo zbog saobraćajne nepovezanosti sa severozapadnom Hrvatskom, ali su na ovim područjima lokalni stanovnici ubijani od strane ustaša u svojim naseljima. Isto se odnosi i na Liku i istočnu Bosnu.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=116392 Zdravko Dizdar, "Odnos ustaša prema HSS-u na koprivničkom području i u ustaškom logoru Danica kraj Koprivnice, 1941-1942.", Podravina, 9, Koprivnica, 2006.] str. 96.</ref>
 
Prvi železnički transport logoraša koji je pristigao u logor Danica bio je transport od 504 zatočenika srpske nacionalnosti iz kotara [[Grubišno Polje]], koji su pristigli u logor preko Zagreba, 29. aprila 1941. Reč je o licima uhapšenim nakon 26. aprila 1941, na osnovu naređenja šefa [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] [[Eugen Dido Kvaternik|Eugena Dide Kvaternika]].