Normalizacija odnosa Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Normalizacija odnosa s Moskvom''', koja je bila potaknuta sa sovjetske strane, započela je nakon [[Staljin]]ove smrti 5. marta 1953. godine. Pritisak istočnog bloka je popustio, a počela je slabiti i ekonomska blokada. Promjene na vrhu [[SSSR]]-a dovele su i do promjene u vanjskoj politici Jugoslavije. Zaustavljen je proces političkog približavanja Zapadu, a otvarao se proces normalizacije odnosa sa SSSR-om.<ref name="PNesvrstani">{{Cite web |url= https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos:994/preview |title=Vanjska politika Jugoslavije 1960-ih i 1970-ih godina |work=Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
[[File:Russische bezetters Joegoslavie, Bestanddeelnr 907-1635.jpg|mini|desno]]
== Beogradska dekleracijadeklaracija ==
Polovinom 1955. u [[Beograd]]u je boravila sovjetska delegacija na čelu s [[Nikita Hruščov|Nikitom Hruščovom]]. Na kraju posjeta potpisan je dokument poznat pod nazivom Beogradska deklaracija. U deklaraciju su istaknuta načela na kojima će se zasnivati odnosi između dviju zemalja: poštivanje suverenosti, nezavisnosti, integriteta i ravnopravnosti u međunarodnim odnosima i odnosima s drugim državama. <ref>[https://de.scribd.com/doc/26399530/Hrvoje-Matković-POVIJEST-JUGOSLAVIJE Hrvoje Matković - POVIJEST JUGOSLAVIJE]</ref> Beogradska deklaracija bila je dokument koji je tek regulirao odnose između država i vlada i u tom pogledu reflektirao politički stav jugoslavenskog rukovodstva da prvo treba normalizirati međudržavne odnose, a odnose među partijama ostaviti za kasnije. Postavljeni su temelji međusobnih odnosa u sljedećih 35 godina, što je i bio strateški interes jugoslavenske vanjske politike.