Pljačka – razlika između verzija

U užem smislu se pod time podrazumijevaju masovne krađe koje nastaju kao posljedica [[rat]]a, [[prirodna katastrofa|prirodne katastrofe]] ili [[neredi|nereda]], a koje dovode do stanja [[anarhija|anarhije]], odnosno trajnog ili privremenog nestanka institucija [[vlast]]i koja bi takve krađe trebale spriječiti ili sankcionirati. U nekim specifičnim slučajevima takve pljačke mogu biti tolerirane, pa čak i ohrabrivane od strane vlasti - za što postoje brojni historijski primjeri, prvensteveno u slučajevima kada su komandanti pobjedničkih vojski dozvoljavali njenim pripadnicima pljačku na račun poraženog neprijatelja.

PodU pljačkommetaforičkom sesmislu podrazumijevapod i"pljačkom" otimanjese umogu velikimpodrazumijevati razmjerimai društveneveliko ilibogaćenje državne imovine, u organizacijiprotupravnim i po zakonima države, u korist grupe pojedinaca (moralu suprotnim metodama) koje se događaju u mirnodopskom stanju. Tako se npr. tzv. [[privatizacija]] nekadašnjih poduzeća u [[Društvenodruštveno vlasništvo|društvenom vlasništvu]] na području SFRJ u procesu [[Restauracija kapitalizmapostkomunizam|restauracije kapitalizmapostkomunističko]] (prvobitnadoba akumulacija kapitala) navodi kao primjer organizirane (najčešće legalizirane) pljačke velikih razmjera uz pomoć režima u cilju uspostave kapitalističke klase. Često sečesto naziva i "privatizacijskom pljačkom".

[[Kazneno pravo|Krivično zakonodavstvo]] bivše SFRJ je "pljačku" poznavalo kao specifično [[krivično djelo]] isključivo u smislu razmjera otuđene imovine.