Derviš Korkut – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
{{replace|{{Infookvir političar
|ime = Derviš Korkut
|slika =
Red 10:
|položaj = [[Travnik|travnički muftija]]
|mandat_start = 1929
|mandat_kraj = 1930.
|podpredsjednik =
Red 17:
|premijer =
|predsjednik =
|prethodnik = Mustafa Sakib
|nasljednik = Nusret
|čin2 =
Red 46:
|zanimanje = [[teolog]], bibliotekar, [[orijentalistika|orijentalista]]
|fusnote =
}}|1929 – 1930.|1929–1930.}}
'''Derviš''' ef. '''Korkut''' ([[Travnik]], [[5. maj]] [[1888
== Životopis ==
Red 57:
Od jula 1916. do januara 1921. godine radio je kao vjeroučitelj u Muškoj učiteljskoj školi u [[Derventa|Derventi]], nakon čega je neko vrijeme bio ekonom-prefekt Okružne medrese u Sarajevu. Kao načelnik u muslimanskom odjeljenju Ministarstva vjera u [[Beograd]]u radio je od 1921. do 1923. godine, kada je bio primoran dati otkaz zbog pritiska pripadnika [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]]. Od septembra 1923. do oktobra 1925. godine bio je sekretar [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske narodne organizacije]], okupljene oko Ibrahima Maglajlića. Od 1927. godine do postavljanja za travničkog muftiju u septembru 1929. godine, radio je kao kustos [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja BiH]] u Sarajevu. Zakonom o Islamskoj vjerskoj zajednici ukinuti su [[Travnik|travničko]] i [[Bihać|bihaćko]] muftijstvo, čime Korkut prestaje obavljati funkciju muftije. Do 1937. godine radio je kao kustos [[Cetinje|cetinjskog]] muzeja i u Vrhovnom starješinstvu [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u BiH]].<ref name=TR>{{cite web |url=https://travnicki.info/dervis-efendija-korkut/ |title=Derviš Efendija Korkut |website=travnicki.info}}</ref>
Od 1937. do 1944. godine ponovo je radio kao kustos Zemaljskog muzeja. Godine 1940. oženio se Servet Ljužom, [[Albanci|Albankom]] iz [[Kosovska Mitrovica|Kosovske Mitrovice]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uspio je sakriti Sarajevsku hagadu od kradljivaca iz [[Treći Reich|Trećeg Rajha]]. Takođe, spasio je djevojku Miru Papo, čiji su roditelji odvedeni u [[logor]]. Naime, porodica Korkut je Miru primila u svoj dom, obukla je kao [[islam|muslimanku]], nazvala je Amira i rekla joj da je Albanka koju su poslali njeni rođaci iz Kosovske Mitrovice da im pomaže u kući. Mira je tako preživjela, a kasnije se priključila [[jugoslovenski partizani|partizanima]].<ref name="aa.com pola vijeka">{{cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/pola-vijeka-od-smrti-dervi%C5%A1a-korkuta-spasilac-hagade-i-pravednik-me%C4%91u-narodima/1611902|title=
Pola vijeka od smrti Derviša Korkuta: Spasilac Hagade i Pravednik među narodima|website=aa.com.tr|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Zbog ovog čina je sa suprugom 1999. godine proglašen ''Pravednikom među narodima''.
Objavljivao je tekstove o manjinama u Bosni, [[Albanci]]ma i [[Jevreji|Jevrejima]].<ref>{{cite web |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/lica/dervis-korkut-musliman-koji-je-spasio-hagadu/203642 |title=Derviš Korkut: Musliman koji je spasio Hagadu |website=radiosarajevo.ba |accessdate=2017-09-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170501001120/http://www.radiosarajevo.ba/metromahala/lica/dervis-korkut-musliman-koji-je-spasio-hagadu/203642 |archivedate=2017-05-01 |url-status=dead }}</ref> Pisao je sljedeće listove: ''La Tribune des Peuples'', ''L'
Uz brata [[Besim Korkut|Besima]] bio je jedan od potpisnika [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]], kojom se osuđuju zločini nad [[Srbi]]ma i [[Jevreji|Jevrejima]]. Dao je doprinos stručnom elaboratu u kojem se tvrdi da su [[Romi]] „arijevci” te da su tzv. „bijeli Cigani” sastavni dio [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda, zbog čega je Ministarstvo unutarnjih poslova [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH) avgusta 1941. godine naredilo obustavljanje progona Roma.<ref name=TR/> I pored toga, poslije rata je u namještenom suđenju proglašen za „saradnika okupatora”. U septembru 1947. godine počelo je suđenje muslimanskim [[alim]]ima i intelektualcima, na čelu sa [[Kasim Dobrača|Kasimom Dobračom]], a među njima je bio i Derviš Korkut. U optužnici stoji da su se, uz Dobraču i Korkuta, Kasim Turković, Jusuf Tanović i [[Mehmed Handžić]] „stavili tokom okupacije u službu fašističke Njemačke” i da su nakon rata formirali ilegalnu organizaciju. Korkut je osuđen na osam godina zatvora.<ref name="aa.com pola vijeka"/> Odležao je šest godina u [[KPD Zenica|zatvoru]] u [[Zenica|Zenici]]. Od puštanja na slobodu do kraja života radio je kao kustos Muzeja grada Sarajeva.
Preminuo je u Sarajevu, 28. avgusta 1969. godine. Imao je troje djece, sina Muniba i kćerke Abidu i Lamiju.
== Spašavanje Hagade ==
Kako poslije rata nikada nije pričao o spašavanju Hagade, postoji nekoliko priča o Korkutovom spašavanju Hagade. Ono što se sigurno zna jeste da je Hagada početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila u Zemaljskom muzeju, gdje je u to vrijeme Korkut bio kustos i glavni bibliotekar. Kod njega, kao glavnog bibliotekara, nalazili su se reversi za Hagadu do kraja 1943. godine, kada ju je on
Nova vlast već u maju 1945. godine hvali upravu i ljude koji su radili u Zemaljskom muzeju za njihov doprinos u spašavanju kulturnog blaga. U sarajevskom listu ''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' je tada objavljen i članak u kojem je iznesena priča o tome, a novinari su u posebno istaknutom pasusu naveli kako je istaknut doprinos u spašavanju predmeta u biblioteci Zemaljskog muzeja dao glavni bibliotekar. Nije navedeno ime, ali je bilo poznato da je riječ o Dervišu Korkutu.<ref name="aa.com pola vijeka"/>
| |||