Panetije – razlika između verzija

S Panetijem je započelo novo [[Eklekticizam|eklektično]] oblikovanje stoičke teorije, pa su ga čak i [[Neoplatonizam|neoplatonisti]] smatrali platonistom.<ref>[[Proklo]], ''Komentar na Platonovog Timaja''.</ref> Iz tog razloga prvo je mjesto u filozofiji dodijelio [[Fizika|fizici]], a ne [[Logika|logici]],<ref>[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 41.</ref> i čini se da nije iznio nikakve originalne ideje u pogledu logike. U fizici se odrekao stoičke doktrine o [[Ekpiroza|zapaljenju svemira]];<ref>[[Ciceron]], ''De natura deorum'', II, 46; cf. 142; [[Stobej]], ''Izvodi iz fizike i etike'', I.</ref> pokušao je pojednostaviti podjelu sposobnosti duše;<ref>[[Nemezije]], ''O ljudskoj prirodi'', 15; [[Tertulijan]], ''O duši'', 14.</ref> i sumnjao je u realnost proricanja.<ref name="cicero1">[[Ciceron]], ''[[De divinatione]]'', I, 3; II, 42, 47; ''Academica'', II, 33; cf. [[Epifanije]], ''Protiv heretika'', II, 9.</ref> U [[Etika|etici]] je priznavao samo dvostruku podjelu [[Vrlina|vrline]], teorijsku i praktičnu, za razliku od Aristotelove "dijanoetičke" i "etičke".<ref>[[Diogen name="diog1"Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 41.</ref><ref>[[Aristotel]], ''[[Nikomahova etika]]'', VI.</ref> Pokušao je konačni cilj života približiti prirodnim impulsima,<ref>[[Klement Aleksandrijski]], ''Stromata'', II.</ref> i usporedbama pokazati nerazdvojivost vrlina.<ref>[[Stobej]], ''Izvodi iz fizike i etike'', II.</ref> Tvrdio je da je prepoznavanje [[Moral|morala]], kao nečega čemu treba težiti zbog njega samoga, bila temeljna ideja u [[Demosten|Demostenovim]] govorima.<ref>[[Plutarh]], ''[[Usporedni životopisi]]'', "Demosten".</ref> Odbacio je učenje o [[Apatheia|apatiji]],<ref>[[Aulo Gelije]], ''Atičke noći'', XII, 5.</ref> i umjesto toga tvrdio da se određeni ugodni osjećaji mogu smatrati sukladnim [[Physis|prirodom]].<ref>[[Sekst Empirik]], ''Protiv učitelja'', XI, 73.</ref> Također je inzistirao na tome da moralne definicije trebaju biti postavljene na takav način da ih može primijeniti osoba koja još nije postigla [[mudrost]].<ref>[[Seneka Mlađi|Seneka]], ''[[Pisma o moralu (Seneka)|Pisma o moralu]]'', 116, 5.</ref>