Gabriele D'Annunzio – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
Red 17:
'''Gabriele D'Annunzio''', rođen pod imenom '''Gaetano Rapagnetta D'Annunzio'''<ref>Puno ime i prezime njegova oca bilo je Francesco Paolo Rapagnetta D'Annunzio, jer je prezimenu s kojim se rodio dodao prezime svog ujaka Antonija D'Annunzija; v. A. Rapagnetta, ''La vera origine familiare e il vero cognome del poeta abruzzese Gabriele D'Annunzio'', Carabba, Lanciano, 1938, http://www.italialibri.net/autori/dannunzio.html, te http://www.istrianet.org/istria/history/1800-present/dannunzio/index.htm</ref> ([[Pescara]], [[12. III.]] [[1863.]] – [[Gardone Riviera]], [[1. 3.|1. III.]] [[1938.]]), talijanski pjesnik, dramaturg i političar. Jedan je od značajnijih članova [[iredentizam|iredentističkog]] pokreta te duhovni inspirator [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]].
 
== ŽivotopisŽivot ==
[[Datoteka:PoscardFiume1921.jpg|230px|minijatura|desno|NaPozerski stav na [[razglednica|razglednici]] iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]] [[1921]]. godine.]]
Gabriele D'Annunzio je bio podrijetlomporijeklom iz [[Dalmacija|Dalmacije]]{{nedostaje izvor}}. Rođen je u [[Pescara|Pescari]] u [[Abruzzo|Abbruzzu]], kao sin bogatog zemljoposjednika i gradonačelnika grada čije je ime izvorno bilo Francesco Paolo '''Rapagnetta''', a kojem je on poslije dodao prezime svog ujaka D'Annunzija.<br />
 
U šesnaestoj godini mu je otac financirao objavu prve zbirke pjesama ''Primo vere''. Od tada gradi karijeru pisca koji se ističe svojim slobodoumnim i lascivnim stilom, kao i načinom života.<br />Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] boravi u [[Francuska|Francuskoj]] gdje surađuje s kompozitorom [[Claude Debussy|Claudeom Debussyjem]] na ''Muci svetog Sebastijana'' kojeg je smatrao osobnim svecom-zaštitnikom.
<br />
Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] boravi u [[Francuska|Francuskoj]] gdje surađuje sa skladateljem [[Claude Debussy|Claudeom Debussyjem]] na ''Muci svetog Sebastijana'' kojeg je smatrao osobnim svecom-zaštitnikom.
 
== Politika ==
D'Annunzija se često prikazuje kao preteču i idejnog začetnika talijanskog [[Fašizam|fašizma]]. Njegova vlastita otvorena politička gledišta koja su izronila prilikom okupacije [[Rijeka (grad)|Rijeke]], [[Kraljevica|Kraljevice]] i [[Krk|Krka]] te stvaranja [[Kvarnerska povelja|Ustava]] (''Carta del Carnaro'') [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanske uprave za Kvarner]] kojeg je izradio u suradnji s [[anarhosindikalizam|anarhosindikalistom]] [[Alceste de Ambris|Alcesteom de Ambrisom]]. De Ambris je pripremio političku mrežu kojoj je D'Annunzio pridao svoje pjesničke vještine.
De Ambris bijaše vođa skupine talijanskih pomoraca koji su podigli ustanak i stavili se u službu D'Annunzija sa svojim plovilima. Ustav je utemeljio korporativnu državu, sa devet korporacija koje su predstavljale različite privredne grane (radnici,poslodavci,stručnjaci) te desetu koja je trebala predstavljati "nadmoćna "ljudska bića (junake, pjesnike, proroke, nadljude). Carta je također proglasila glazbumuziku kao jedan od temelja države. [[Benito Mussolini]] je od D'Annunzija naučio većinu vještina koje je koristio za diktatorsko vladanje, kao to su: metode vladanja [[Rijeka (grad)|Fijumom]], korporativna država; trikovi na pozornici, veliki i emotivni javni nacionalistički obredi, rimski pozdrav, retorička pitanja masi, sljedbenici u crnim košuljama, Arditi, sa svojim discipliniranim, okrutnim odgovorima na bilo kakve znakove neslaganja sa službenom vlasti.
[[Benito Mussolini]] je od D'Annunzija naučio većinu vještina koje je koristio za diktatorsko vladanje, kao to su: metode vladanja Rijekom, gospodarstvo i korporativna država; trikovi na pozornici, veliki i emotivni javni nacionalistički obredi, rimski pozdrav, retorička pitanja masi, sljedbenici u crnim košuljama, Arditi, sa svojim discipliniranim, okrutnim odgovorima na bilo kakve znakove neslaganja sa službenom vlasti.
 
D'Annunzio je po nekim idejama začetnik prakse prisilnog zatvaranja političkih protivnika, korištenja [[ricinisuovo ulje|ricinusova ulja]] i sličnih metoda u svrhu ponižavanja, onemogućavanja te katkad i ubijanja. Takva praksa je postala uobičajeno sredstvo djelovanja [[crnokošuljaši|crnokošuljaša]].
Linija 42 ⟶ 39:
 
Predstavnici riječkih talijanskih iredentista nude pjesniku - vojniku Gabrielu D'Annunziju da zauzme [[Rijeka (grad)|Rijeku]] i da je pridruži [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]].
On pristaje i kreće na taj pohod sa stotinjak1.500 talijanskih legionara [[11. septembra]] [[1919.]] iz mjesta Ronchi (koje od tada nosi naziv ''dei Legionari'').<br />
 
Dvoglavi orao na gradskom tornju bio je simbol Rijeke, ali je D'Annunzijeve vojnike previše podsjećao na omražene [[Habsburgovci|Habsburgovce]]. Stoga su, stigavši u grad, najprije odrezali jednu orlovu glavu i zamijenili riječku zastavu s talijanskom.<br />[[Guvernerova palača u Rijeci|Guvernerova palača]] postaje D'Annunzijeva rezidencija, a s njenog balkona drži brojne govore. U tim govorima Rijeka je mučenički grad - città olocausta - žrtva međunarodne politike koja ne dopušta talijasnkom narodu da se sjedini u jednoj državi.<br />Svojim govorima D'Annunzio opčinjava mase. Zaslužan je za oživljavanje rimskog vojnog pozdrava s uzdignutom rukom kojem dodaje poklič '''''eia, eia, eia, alalà.''''' Oživljava i druge rimske simbole i stavlja ih u službu talijanskog [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Iredentizam|iredentizma]].<br />Dana [[12. 11.|12. XI.]] [[1920.]] [[Kraljevina SHS]] i [[Kraljevina Italija]] potpisuju [[Rapallski ugovor|Rappalski ugovor]], ali D'Annunzio ga ne prihvaća i talijanska Vlada želi protjerati D'Annunzijeve legionare silom.<br />
 
[[24. prosinca12.|24. XII.]] ujutro talijanske regularne vojne jedinice napadaju D'Annunzijeve legionare na [[Kantrida|Kantridi]].
[[Guvernerova palača u Rijeci|Guvernerova palača]] postaje D'Annunzijeva rezidencija, a s njenog balkona drži brojne govore. U tim govorima Rijeka je mučenički grad - città olocausta - žrtva međunarodne politike koja ne dopušta talijasnkom narodu da se sjedini u jednoj državi.<br />
Kako bi se osigurali od napada francuskih jedinica stacioniranih na [[Sušak|Sušaku]], legionari su na sam [[Badnjak]] noću digli u zrak mostove na [[Rječina|Rječini]]. <br />Brod Kraljevine Italije ''Andrea Doria'' ispalio je nekoliko projektila prema Guvernerovoj palači pri čemu je D'Annunzio bio lakše ranjen. Međusobno ubijanje talijanskih vojnika trajalo je 5 dana. Poginula su 22 ardita, 18 talijanskih redovnih vojnika i 5 civila. Ovaj je događaj u povijest ušao pod imenom ''Natale di Sangue'' ([[Krvavi Božić]]).<br />D'Annunzijevi legionari započinju s povlačenjem iz Rijeke [[5. januara]] [[1921.]], a sam pjesnik-vojnik napušta avionom grad 13 dana kasnije.
 
Svojim govorima D'Annunzio opčinjava mase. Zaslužan je za oživljavanje rimskog vojnog pozdrava s uzdignutom rukom kojem dodaje poklič '''''eia, eia, eia, alalà.''''' Oživljava i druge rimske simbole i stavlja ih u službu talijanskog [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Iredentizam|iredentizma]].<br />
 
Dana [[12. studenoga]] [[1920.]] [[Kraljevina SHS]] i [[Kraljevina Italija]] potpisuju [[Rapallski ugovor|Rappalski ugovor]], ali D'Annunzio ga ne prihvaća i talijanska Vlada želi protjerati D'Annunzijeve legionare silom.<br />
 
[[24. prosinca]] ujutro talijanske regularne vojne jedinice napadaju D'Annunzijeve legionare na [[Kantrida|Kantridi]].
Kako bi se osigurali od napada francuskih jedinica stacioniranih na [[Sušak|Sušaku]], legionari su na sam [[Badnjak]] noću digli u zrak mostove na [[Rječina|Rječini]]. <br />
 
Brod Kraljevine Italije ''Andrea Doria'' ispalio je nekoliko projektila prema Guvernerovoj palači pri čemu je D'Annunzio bio lakše ranjen. Međusobno ubijanje talijanskih vojnika trajalo je 5 dana. Poginula su 22 ardita, 18 talijanskih redovnih vojnika i 5 civila. Ovaj je događaj u povijest ušao pod imenom ''Natale di Sangue'' ([[Krvavi Božić]]).<br />
 
D'Annunzijevi legionari započinju s povlačenjem iz Rijeke [[5. januara]] [[1921.]], a sam pjesnik-vojnik napušta avionom grad 13 dana kasnije.
 
== Suparništvo s Mussollinijem ==