Mali Lošinj – razlika između verzija

Naseljen u prapovijesno doba, a u antičko doba otok se spominjee pod grč. imenom Apsyrtides. U srednjem vijeku je nenaseljen, a prvi put se 1280. se spominju doseljenici s kopna, a 1384. se prvi put spominje ime otoka - Isola di Lussin. U XIV. st. se razvijaju prva naselja, najprije Veli Lošinj, a zatim Mali. Stanovništvo se bavilo ribarstvom, iskorištavanjem šuma i poljoprivredom, najviše vinogradarstvom. U XVII. st počeci su brodarstva da[[1868]]. godine doživljava svoj vrhunac. U mjestu funkcionira čak 11 brodogradilišta, te Mali Lošinj postaje mjesto s najjačom trgovačkom flotom na Jadranu - čak ispred [[Rijeka (grad)|Rijeke]], [[Trst|Trsta]] i [[Venecija|Venecije]]. Bilo je preko 100 brodara sa flotom od 1.300 brodova. Pronalaskom parnog stroja dolazi do stagnacije razvoja, a pojavom bolesti vinove loze - [[peronospora|peronospore]] dolazi do raseljavanja stanovništva. Poslije II. sv. rata Mali Lošinj broji samo 2200 stanovnka. Do [[1918]]. je u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a potom kao i veći dio [[Julija|Julije]] dolazi pod [[Kraljevina Italija|Kraljevinu Italiju]]. Njemačka okupacija od 1943. do [[20. 4.|20. travnja]] [[1945]]. godine. Od [[1945]]. je potpao pod Hrvatku u sastavu jugoslavenske federacije što je izazvalo [[istarski egzodus]] oko 90% Lošinjana.